Štiti li protugradna obrana od tuče?

Autor: Stjepan Lacković, Veleučilište Baltazar Zaprešić, 22.11.2024.

 

U izdanju tjednika Globus od 13. studenoga 2024. godine objavljen je intervju s poznatim hrvatskim vinarom i vinogradarom Ivanom Enjingijem pod naslovom “Protugradna obrana mora se ponovno uspostaviti.”^[1] Enjingi u intervjuu tvrdi da je za “vrijeme bivše države postojao učinkovit sustav protugradnih raketa”, da ih je taj sustav dvadeset godina savršeno štitio i da šteta od tuče u tom periodu nikada nije bila veća od 5%. Enjingi zaključuje kako “moramo uvesti protugradnu obranu” i kako ćemo na taj način imati “puno bolju i sigurniju zaštitu nego kod osiguravajućih društava”.

Što na ovu temu kaže struka? Državni hidrometeorološki zavod (u nastavku teksta DHMZ) kao krovna nacionalna meteorološka i hidrološka organizacija ima jasan i nedvojben stav: ne postoje znanstveno utemeljeni dokazi koji potvrđuju uspješnost i učinkovitost umjetnog djelovanja na konvektivne oblake i sprječavanje tuče. Ovaj stav dijeli i Svjetska meteorološka organizaciji (u nastavku teksta WMO), kao i svjetska znanstvena zajednica.

Naime, operativna obrana od tuče regulirana je Zakonom o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“, broj 53/01 i broj 55/07) te Pravilnikom o operativnom djelovanju obrane od tuče (NN 36/2002). DHMZ provodi operativnu obranu od tuče sukladno navedenom Zakonu, dok nadzor nad provođenjem Zakona obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Zakon regulira i financiranje postojećeg sustava obrane od tuče, i to iz Državnog proračuna RH, sredstvima proračuna županija s branjenog područja te proračunskim sredstvima Grada Zagreba. Plan operativne obrane od tuče usvaja se svake godine prihvaćanjem Državnog proračuna Republike Hrvatske.

U hrvatskim nacionalnim okvirima, uloga DHMZ-a je da svojim analizama i studijama temeljenim na znanstveno dokazanim činjenicama pomaže odgovornim tijelima da donesu odgovarajuće mjere, strategije i politike vezane za protugradnu obranu. 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede naručilo je od DHMZ-a izradu studije koja je trebala pokazati opravdanost dotadašnjeg sustava obrane od tuče. DHMZ je izradio dokument pod nazivom “Analiza sustava obrane od tuče – Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u RH”. Na temelju činjenica i zaključaka iznesenih u ovome dokumentu, pokrenut je proces ukidanja Zakona o sustavu obrane od tuče. U rujnu 2020. godine održan je sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske zajednice županija, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske poljoprivredne komore i DHMZ-a i na kojem je usvojen zaključak o potrebi ukidanja postojećeg sustava operativne obrane od tuče u Republici Hrvatskoj. Međutim, Zakon o sustavu obrane od tuče još uvijek je na snazi.

DHMZ u svojoj Analizi navodi da je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) početkom 1970-ih okupila stručnjake koji su proveli tri velika međunarodna eksperimenta, jedan u Europi, jedan u Sjedinjenim Američkim Državama i jedan u Kanadi. Rad na ovim projektima trajao je pet godina, a zaključak sva tri projekta je da se ne može dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane od tuče, pomaže u sprječavanju od tuče. Na temelju tih rezultata mnoge su zemlje ukinule državno financiranje obrane od tuče. DHMZ također navodi kako je precizne eksperimente u kojima bi se utvrdila učinkovitost obrane od tuče raketama ili prizemnim generatorima nemoguće provesti. Jasno konstatiraju da učinkovitost obrane od tuče nije dokazana i da još uvijek nije poznat način na koji bi se znanstveno dokazala.^[2]

Osim znanstvene neutemeljenosti, problem s protugradnom obranom je i što ona šteti okolišu. Prema DHMZ-u, protugradna obrana “predstavlja i opasnost za okoliš jer bez kontrole djeluje na vrlo složeni sustav s nepoznatim dugoročnim učincima na atmosferu.“^[3] Problematično je i to što se “tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta kemijski reagens srebrov jodid u slobodnu atmosferu pri tlu, kada se radi o zasijavanju generatorima, odnosno po visini kada se radi o zasijavanju raketama.”^[4]

Dakle, zaključak DHMZ-a je da “metode koje nemaju čvrsta uporišta u znanosti i koje nije moguće nedvojbeno dokazati ne treba operativno provoditi u praksi.”^[5] Kao argument protiv primjene protugradne obrane navode i činjenicu da “obrana od tuče ni eksplicitno niti implicitno ne postoji u EU legislativi.”^[6]

Paralelno sa svim ovim argumentima i dokazima koji dolaze od krovne nacionalne meteorološke i hidrološke organizacije, u hrvatskom medijskom prostoru zadnjih nekoliko godina često se može naići tekstove renomiranih hrvatskih novinara i znanstvenika koji potvrđuju ili prenose stavove DHMZ-a. Ovdje izdvajamo tekst Nenada Jarića Dauenhauer iz lipnja 2022. godine pod naslovom “Tuče će biti sve razornije. Znanost otkriva što štiti imovinu, a što ne”, objavljenog na portalu Index.hr^[7] kao i tekst Ivana Nekića na Klimatskom portalu pod naslovom “Treba li se protiv tuče boriti protugradnim raketama?”^[8]

Međutim, bez obzira na prisutnost i frekventnost argumentiranih i znanstveno dokazanih činjenica u medijskom prostoru, a vezano za neučinkovitost protugradne obrane, i dalje se s vremena na vrijeme ponovno pojavljuju izjave poljoprivrednika i političara o potrebi provođenja Zakona o sustavu obrane od tuče i intenziviranju primjene protugradne obrane.

U lipnju 2023., nakon što je tuča pogodila Hrvatsko zagorje, tadašnji saborski zastupnik iz redova Domovinskog pokreta Davor Dretar pozvao je premijera, tadašnju ministricu poljoprivrede i DHMZ da pod hitno pokrenu sustav protugradne obrane jer će se u protivnom suočiti s prosvjedima već nakon sljedeće tuče.^[9] Ovaj zahtjev ponovio je početkom lipnja 2024. i Marijan Pavliček, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista. U priopćenju Pavliček zahtijeva od ministra poljoprivrede Josipa Dabre “da u što kraćem roku sukladno postojećem Zakonu o zaštiti od tuče ponovno aktivira sustav protugradne obrane koji je desetljećima vrlo uspješno štitio poljoprivredne kulture, od žitarica, pa sve do voća i povrća.”^[10] U Ministarstvu poljoprivrede 29. srpnja 2024. godine održan je sastanak na temu obrane od tuče na kojem su sudjelovali ministar poljoprivrede Josip Dabro zajedno sa suradnicima, delegacija Hrvatske zajednice županija predvođena županom Krapinsko-zagorske županije Željkom Kolarom i predstavnici DHMZ-a na čelu s ravnateljem Ivanom Güttlerom. Župan Kolar je na sastanku izjavio da  “iskustva s terena govore da su se štete od tuče u našem pograničnom području počele povećavati u onom trenutku kad je Slovenija ukinula protugradnu obranu raketama. Nakon toga ju je ukinula i Hrvatska, a tuča je do danas postajala sve snažnija i snažnija.”^[11] Župan Kolar je također istaknuo “kako u Europi postoji više područja koja se brane od tuče i koja jasno dokazuju nevaljanost argumenta da više nitko u Europsko uniji ne provodi protugradnu obranu.”^[12]

Ovakvi zahtjevi političara, lokalnih dužnosnika i poljoprivrednika pojavljuju se iz godine u godinu, u pravilu u proljeće i ljeto nakon što tuča ponovno napravi štetu poljoprivrednicima u nekom dijelu Hrvatske. Dakle, izjava Ivana Enjingija u posljednjem broju tjednika Globus samo je jedna od niza izjava ljudi sa značajnim simboličkim kapitalom u društvu koji, suprotno zaključcima i preporukama stručnjaka i znanstvenika, apeliraju na ponovno uvođenje protugradne obrane. Na javno mnijenje utječu i pojedini mediji koji jednostranim predstavljanjem priče prenose isključivo apele i kritike zagovornika protugradne obrane, bez da njihovim argumentima sučele argumente znanstvene i stručne zajednice. Primjer ovakvog izvještavanja je tekst pod naslovom “Tuča i nevrijeme uništavaju usjeve, treba li nam protugradna obrana? Dretar ima odgovore: ‘Sustav je prepušten umiranju’”, a koji je

26. lipnja 2023. objavio portal dnevno.hr.^[13]

Ono što je također problematično jest što ovakvi stavovi i apeli utječu na donositelje odluka koji, osim što bi se trebali savjetovati sa strukom, također osluškuju javno mnijenje i nerijetko podilaze pritiscima javnosti. Tako je primjerice ministar poljoprivrede Josip Dabro, odgovarajući na zahtjeve za ponovno uvođenje protugradne obrane u Hrvatskoj, izrekao sljedeće: “Ono što je moje osobno mišljenje i treba uvažiti ljude koji žive na ovom prostoru, ako je ista razlika, znači nismo znanstveno dokazali ni jedno ni drugo, sva dozvoljena sredstva treba koristiti da makar i na neki način psihološki ljudi budu svjesni da je i Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH i Državni hidrometeorološki zavod dalo sve od sebe da se spriječi ovakvo olujno nevrijeme.”^[14] Argument ministra Dabre je sljedeći: iako znanost tvrdi suprotno, koristit ćemo i dalje rakete da možemo reći da smo nešto učinili po tom pitanju, što će nas u očima javnosti prezentirati kao responzivne i odgovorne političare koji brinu o svojim građanima.

Ovakav stav jednog ministra ne bi bio problematičan da protugradna zaštita nije skupa i da se na nju ne troši javni novac. Naime, država bi prilikom kreiranja javnih politika trebala slušati stručna tijela poput DHMZ-a, posebno ona koja je sama osnovala s tom namjerom. I ako ta tijela kažu da nema dokaza da je protugradna obrana učinkovita, tada se na tu mjeru ne bi trebao trošiti javni novac, već bi se on trebao preusmjeriti na druge mjere zaštite od tuče ili na kompenzaciju šteta nastalih od tuče.

Na ovaj aspekt problema ukazuje i DHMZ: “Djelatnost se financira dijelom proračunima županija s branjenog područja i Grada Zagreba, ali i sredstvima Državnog proračuna. Iz tog razloga pitanje sustava obrane od tuče je pitanje šire društvene zajednice, jer se značajna financijska sredstva svih poreznih obveznika ulažu u sustav koji je neisplativ, neučinkovit i nema znanstvenog temelja u recenziranoj i međunarodnoj znanstvenoj literaturi.^[15]” DHMZ smatra da je efikasnije i isplativije sredstva usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža, jačanje sustava osiguranja u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda, posebice u svijetu očekivanih klimatskih promjena te navode da su navedene metode već dale pozitivne učinke u zemljama koje ih primjenjuju. “^[16]

Zaključno, Ivan Enjingi ne iznosi točne podatke vezane za učinkovitost protugradne obrane. Ivan Enjingi ima pravo na svoje mišljenje i ima ga pravo javno iznositi. Međutim, smatramo kako uredništvo Globusa ima obvezu reagirati na ovakve izjave na način da se ograde od spornih izjava tako što će uz intervju objaviti i dodatak u kojem će predstaviti stav DHMZ-a vezan za temu protugradne obrane. Na ovaj način spriječilo bi se dovođenje u zabludu šire javnosti, a posebno poljoprivrednika koji su najteže pogođeni elementarnim nepogodama i na čiji se svakodnevne aktivnosti ova tema direktno odnosi.

 

^[1] Globus. Broj 1619. Hanza Media d.o.o. Zagreb, 13.11.2024. Tiskano izdanje. Stranica 48-51

^[2] https://klima.hr/razno/publikacije/analiza_sustava_OT_2018.pdf

^[3]https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=zanimljivosti&daj=zn26062023

^[4]https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=zanimljivosti&daj=zn26062023

^[5] https://klima.hr/razno/publikacije/analiza_sustava_OT_2018.pdf

^[6] https://klima.hr/razno/publikacije/analiza_sustava_OT_2018.pdf

^[7] https://www.index.hr/vijesti/clanak/tuce-ce-biti-sve-razornije-znanost-otkriva-sto-stiti-imovinu-a-sto-ne/2369612.aspx

^[8] https://faktograf.hr/2024/07/03/treba-li-se-protiv-tuce-boriti-protugradnim-raketama/

^[9] https://www.telegram.hr/politika-kriminal/drele-i-salatko-prijete-blokadom-autoceste-ako-meteorolozi-smjesta-ne-pocnu-raketirati-oblake/

^[10] https://www.index.hr/vijesti/clanak/suverenisti-hitno-traze-protugradnu-obranu-to-je-besmislica-i-bacanje-novca/2570723.aspx

^[11] https://sjever.hr/clanak/zupan-kolar-i-ostali-predstavnici-hrvatske-zajednice-zupanija-u-ministarstvu-poljoprivrede-glavna-tema-obrana-od-tuce

^[12] https://sjever.hr/clanak/zupan-kolar-i-ostali-predstavnici-hrvatske-zajednice-zupanija-u-ministarstvu-poljoprivrede-glavna-tema-obrana-od-tuce

^[13] https://www.dnevno.hr/vijesti/tuca-i-nevrijeme-unistavaju-usjeve-treba-li-nam-protugradna-obrana-dretar-ima-odgovore-sustav-je-prepusten-umiranju-2168379/

^[14] https://faktograf.hr/2024/07/03/treba-li-se-protiv-tuce-boriti-protugradnim-raketama/

^[15]https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=zanimljivosti&daj=zn26062023

^[16]https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=zanimljivosti&daj=zn26062023