Tekst pod naslovom “Milanović je ‘častio’ migrante vlakovima, a sad je došlo do velikog preokreta”objavljen na portalu dnevno.hr referira se na izjavu Jaroslawa Kaczynskog u kojoj je on iznio netočne podatke vezane za bolesti koje migranti navodno donose u Europu. Također, u tekstu se maliciozno izostavljaju brojne činjenice o zdravstvenom stanju migranata koji dolaze u Europu.
Autor: Stjepan Lacković, Veleučilište Baltazar Zaprešić 03.12.2024.
U tekstu objavljenom na portalu dnevno.hr 30. lipnja 2024. godine pod naslovom “Milanović je ‘častio’ migrante vlakovima, a sad je došlo do velikog preokreta”[1], autor F. F. nastoji rekonstruirati stavove predsjednika RH Zorana Milanovića prema temi migracija i pokazati da se njegov stav prema ovoj temi promijenio od 2015. godine do danas. Naime, Europu je 2015. i 2016. godine zadesila migrantska kriza prouzrokovana prije svega ratom u Siriji. Krajem kolovoza 2015. njemačka kancelarka Angela Merkel izgovorila je poznati “Wir schaffen das” i pozvala je stotine tisuća većinom sirijskih migranata[2] u Njemačku. U tekstu se navodi da je Zoran Milanović, tadašnji premijer RH, na migrantsku krizu odgovorio na način da je od teritorija Hrvatske napravio tranzitni koridor putem kojeg su se migranti dalje slali u susjedne zemlje, Mađarsku i Sloveniju. U spomenutom tekstu navodi se i da se Zoran Milanović protivio izgradnji zida na granici RH sa Srbijom i BiH i da se po pitanju tretmana migranata slagao s Angelom Merkel. Tekst završava Facebook objavom predsjednika Milanovića iz 2023. godine u kojoj on tvrdi da se situacija vezana za migrante promijenila u odnosu na 2015. godinu, da su sadašnji migranti protupravno na teritoriju RH i da je potrebno zaštititi “hrvatske ljude” od protupravnih migracija. Tekst završava konstatacijom kako se stav Zorana Milanovića prema migrantima promijenio u odnosu na 2015. godinu i retoričkim pitanjem, je li do ove promjene došlo “zbog situacije i posla kojeg sada obavlja ili činjenica, posljedica i informacija koje pristižu iz Europe godinama kasnije.”
Ono što je sporno u ovome tekstu je manipulativan način prikazivanja konteksta cijele priče. Opisujući u uvodnom dijelu teksta početke migrantske krize i njen tijek, autor teksta stavlja fokus na probleme koje je priljev migranata izazvao u zemljama kroz koje su migranti putovali do svojih odredišta u zapadnoj Europi. Konkretno, autor se fokusira isključivo na epidemiološke prijetnje i komparira stav epidemioloških službi Hrvatske i Srbije prema istima. U tekstu se navodi kako su srpski epidemiolozi javnost upozoravali da migranti mogu prenijeti opasne bolesti poput dječje paralize, malarije, ptičje gripe i virusa Zapadnog Nila, dok su takva upozorenja od strane hrvatskih epidemiologa izostale. Posljednje treba čitati kao kritiku hrvatskih epidemiologa jer autor ubrzo u tekstu navodi kako je uistinu “prijetio rizik od zaraznih bolesti”.
Kao potvrdu ove teze, autor teksta ne referira se na izjave epidemiologa ili na izvještaje i istraživanja međunarodnih zdravstvenih organizacija, već se poziva na izjavu bivšeg češkog predsjednika Miloša Zemana i na izjavu Jaroslawa Kaczynskog, bivšeg poljskog premijera i lidera radikalno desne stranke Pravo i pravda, tadašnje najveće opozicijske stranke u Poljskoj. Obojica su 2015. godine javno upozorila na opasnost od zaraznih bolesti koje migranti donose u Europu. Zeman je izjavio da bi izbjeglice u Češku mogle unijeti zarazne bolesti i “čelije spavače” terorističkih organizacija.[3] Autor teksta se referira na izjavu Kaczynskog iz listopada 2015. godine sa stranačkog skupa u Makowu Mazowieckom: „Migranti su u Europu već donijeli bolesti kao što su kolera i dizenterija, kao i svakakve vrste parazita i virusa koji nisu opasni u organizmu tih ljudi, ali mogu biti opasni ovdje.”[4]
Nevedene izjave pobijaju izvještaji nekoliko međunarodnih zdravstvenih organizacija čija istraživanja pokazuju suprotno onome što su izjavili Zeman i Kaczynski. Zsuzsanne Jakab, regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije za Europu izjavila je sljedeće:
”Unatoč uvriježenoj percepciji da postoji povezanost između migracija i unošenja zaraznih bolesti, ne postoji sustavna povezanost. Zarazne bolesti prvenstveno su povezane sa siromaštvom. Izbjeglice i migranti izloženi su uglavnom zaraznim bolestima koje su česte u Europi, neovisno o migracijama. Rizik da se egzotični zarazni uzročnici, poput virusa ebole ili bliskoistočnog respiratornog koronavirusa (MERS-CoV), uvezu u Europu iznimno je nizak, a iskustvo je pokazalo da, kada se dogodi, u pravilu se odnosi na redovite putnike, turiste ili zdravstvene radnike, a ne na izbjeglice ili migrante.”[5]
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO) iz rujna 2015. godine, “zdravstveni problemi izbjeglica i migranata slični su problemima ostatka stanovništva, iako neke skupine mogu imati veću prevalenciju. Najčešći zdravstveni problemi novopridošlih migranata su slučajne ozljede, hipotermija, opekline, kardiovaskularni problemi, komplikacije u trudnoći i porodu, dijabetes i hipertenzija.”[6] Što se tiče medicinskog screeninga, WHO “ne preporučuje obvezni screening migrantske populacije na bolesti, jer nema jasnih dokaza o nužnosti ili korisnosti istih; štoviše, screening može izazvati tjeskobu kod pojedinačnih izbjeglica i šire zajednice.”
Na stranicama WHO-a pod temom “Migracije i zdravlje: ključne teme” (Migration and health: key issues)[7] stoji sljedeće:
”Unatoč uobičajenoj percepciji povezanosti migracija i unošenja zaraznih bolesti, ne postoji sustavna povezanost. Zarazne bolesti povezuju se prvenstveno sa siromaštvom. Migranti često dolaze iz zajednica pogođenih ratom, sukobima ili gospodarskom krizom i poduzimaju duga, iscrpljujuća putovanja koja povećavaju njihov rizik od bolesti koje uključuju zarazne bolesti, osobito ospice, te bolesti koje se prenose hranom i vodom. Europska regija ima dugo iskustvo sa zaraznim bolestima kao što su tuberkuloza (TB), HIV/AIDS, hepatitis, ospice i rubeola i značajno ih je smanjila tijekom gospodarskog razvoja, boljim uvjetima stanovanja, pristupom čistoj vodi, odgovarajućim sanitarnim uvjetima, učinkovitim zdravstvenim sustavima i pristupom cjepivima i antibioticima. Ove bolesti, međutim, nisu eliminirane i još uvijek postoje u europskoj regiji, neovisno o migracijama.”[8]
U Izvještaju Europskog parlamenta iz siječnja 2016. godine stoji sljedeće:
“Reagirajući na objavljene tvrdnje nekih političara da bi migranti mogli unijeti ‘moguće epidemije’ u EU, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i EU zauzeli su jasan stav: opasnost od izbijanja zaraznih bolesti koja je posljedica trenutnog priljeva migranata je izuzetno niska. Migranti ne predstavljaju veću prijetnju javnom zdravlju od međunarodnih putnika.”[9]
U istome izvještaju ističe se izjava Martina Seychella, zamjenika glavnog direktora Glavne službe Komisije za zdravlje i sigurnost hrane (Commission’s Directorate-General for Health and Food Safety, DG SANTE), koji je naglasio da se mjere za zaštitu zdravlja migranata ne poduzimaju zbog neutemeljenih strahova da bi mogli širiti zarazne bolesti ili predstavljati teret za zdravstvene sustave. Također je istaknuo da je ugroženo njihovo zdravlje, a ne zdravlje građana EU.”[10] U Izvještaju iz siječnja 2019. godine, WHO je ponovio da “unatoč široko rasprostranjenoj suprotnoj pretpostavci, postoji vrlo mali rizik da izbjeglice i migranti prenesu zarazne bolesti na populaciju zemlje u koju migriraju”.[11]
Dakle, Kaczynski je neosporno iznio lažnu tvrdnju tvrdeći da su migranti u “Europu već donijeli bolesti”, dok se Zemanovo upozorenje nije ostvarilo. Dezinformacije o migrantima javljaju se u različitim oblicima i formama i u pravilu služe kreiranju antiimigrantskih osjećaja i osnaživanju antiimigrantskih narativa. Jedan od najčešćih dezinformacijskih narativa o migrantima je upravo onaj koji tvrdi da dolazak migranata predstavlja zdravstvenu prijetnju po društvo u koje migranti dolaze. Izjavu Kaczynskog valja dodatno kontesktualizirati da bi se dešifriralo njeno značenje. Naime, na početku migrantske krize 2015 godine, Europska komisija usvojila je dokument pod nazivom „Europski migracijski program“ u kojem se zemlje članice poziva na solidarnost i razumijevanje situacije u kojoj se izbjeglice nalaze. Jedna od odredbi tog dokumenta odnosila se na uvođenje sustava kvota, prema kojemu bi se izbjeglice raspodijelile po državama članicama. Tadašnja poljska vlada u kojoj je većinu činila Građanska Platforma, stranka desnog centra, pristala je primiti oko 4 500 izbjeglica kao dio plana Europske unije za njihov razmještaj. Kaczynski je u jęku kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore odlučio politizirati problem migracija te je tom prilikom zauzeo izrazito antiimigrantski i antiislamski stav.
Migranti i migracija kontroverzne su teme o kojima ljudi imaju emocionalno nabijene stavove i koje izazivaju posebnu pažnju javnosti. Zbog svega navedenog, UNHCR je izdao i upute za novinare na koji način trebaju izvještavati o migrantima (Reporting on refugees. Guidance by and for journalists). U uputama se navodi da netočni novinski članci ili emisije često dovode do nasilja prema migrantima i da “traljav i neprofesionalan rad na ovim temama uvijek šteti ugroženim skupinama” Iz tog razloga apeliraju na novinare da prilikom izvještavanja o migrantima detaljno i temeljito provjeravaju informacije, da koriste vjerodostojne izvore, da vode računa o jeziku koji koriste prilikom izvještavanja i da vode računa o kontekstu u kojem su informacije predstavljene. Zaključuju kako mitovi i dezinformacije o migrantima, zlonamjerna terminologija i komentari rađaju predrasude i mržnju prema migrantskim skupinama.[12]
Zaključno, tekst objavljen na portalu dnevno.hr se referira na izjavu Jaroslawa Kaczynskog u kojoj je on iznio netočne podatke vezane za bolesti koje migranti navodno donose u Europu. Također, u tekstu se maliciozno izostavljaju brojne činjenice o zdravstvenom stanju migranata koji dolaze u Europu. Ovakvo uokviravanje priče navodi na zaključak da se ne radi o nepristranom i objektivnom novinarskom tekstu, već o još jednom u nizu tekstova čija je svrha osnaživanje i daljnje diseminiranje dezinformacijskih narativa o migrantima.
[1] https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-je-castio-migrante-vlakovima-a-sad-je-doslo-do-velikog-preokreta-2464134/#google_vignette
[2] U ovome tekstu pojam ‘migrant’ koristi se kao neutralni krovni pojam koji pokriva ‘izbjeglice’ i ‘tražitelje azila’ i u skladu je s definicijom Međunarodne organizacije za migracije (International Organization for Migration’s) koja migracije definira kao “kretanje stanovništva, koje obuhvaća bilo koju vrstu kretanja ljudi, bez obzira na duljinu, sastav i uzroke; uključuje migracije izbjeglica, prognanika, ekonomskih migranata i osoba koje se sele iz drugih razloga’”
[3] https://cz.boell.org/en/2015/09/15/refugee-policy-visegrad-countries-no-one-invited-you
[4] https://www.politico.eu/article/migrants-asylum-poland-kaczynski-election/
[5] World Health Organization Regional Office for Europe. Population movement is a challenge for refugees and migrants as well as for the receiving population. Copenhagen: WHO; 2015. Dostupno na: http://www.euro.who.int/en/health-topics/health-determinants/migration-and-health/news/news/2015/09/population- movement-is-a-challenge-for-refugees-and-migrants-as-well-as-for-the-receiving-population
[6] https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/refugee-and-migrant-health-the-european-region
[7] https://who-sandbox.squiz.cloud/en/health-topics/health-determinants/migration-and-health/migration-and-health-in-the-european-region/migration-and-health-key-issues
[8] Ibid
[9] European Parliamentary Research Service. The public health dimension of the European migrant crisis. January 206, dostupno na https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2016/573908/EPRS_BRI(2016)573908_EN.pdf
[10] Ibid
[11] https://www.who.int/europe/news/item/21-01-2019-migrants-and-refugees-at-higher-risk-of-developing-ill-health-than-host-populations-reveals-first-ever-who-report-on-the-health-of-displaced-people-in-europe
[12] https://www.unhcr.org/ie/sites/en-ie/files/2023-05/reporting_on_refugees_unhcr_final_12.5.2023_.pdf
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
