U tekstu analiziramo naslov članka objavljenog na portalu Večernji.hr.
Članak objavljen pod imenom „FOTO Opasne anomalije prijete Europi: Objavljena velika prognoza za ljeto“ objavljenog na portalu Večernji.hr može djelovati senzacionalistički i potencijalno izazvati nepotrebnu zabrinutost među čitateljima. Iako je točno da klimatski ekstremi postaju sve učestaliji, važno je da mediji prenose informacije na način koji potiče informiranost i interes, a ne paniku.
Senzacionalistički naslovi mogu iskriviti percepciju stvarnosti
Kuzelj (2016) navodi kako se novinarstvo koje je utemeljeno na preuveličavanju, skandalu, senzacionalizmu i neprofesionalnom prenošenju vijesti suprotstavlja društvenoj savjesti i moralnom dignitetu te kako suvremeni mediji oblikuju čovjekovu stvarnost i utječu na sve razine njegova života, pa tako i na njegovu percepciju stvarnosti. Prema tome, naslovi poput ovakvog mogu dovesti do iskrivljene slike stvarnosti, gdje čitatelji percipiraju situacije ozbiljnijima („strašnijima“) nego što jesu, što može rezultirati povećanom anksioznošću i strahom, te nepovjerenju. Medijsko poigravanje sa sadržajem i formom novinskih naslova utječu na vjerodostojnost, istinitost, ali i na stvaranje čitateljeve slike o svijetu koji ga okružuje (Badurina, 2023). Pretjerano naglašavanje ili dramatizacija u naslovima, pogotovo u relevantnim i važnim temama poput klimatskih promjena, trebaju biti informirajući i pristupačni, te ključni za učinkovito informiranje o tako ozbiljnoj temi.
Manipulativni naslovi bez kritičkog pregleda
Iako naslov članka sugerira drugačije, meteorološki portal Severe Weather Europe je ustvari objavio prve dugoročne prognoze za ljeto 2025. godine, ističući da su to preliminarne procjene podložne promjenama zbog brojnih faktora koji mogu utjecati na vremenske uvjete do ljeta. Takve prognoze pružaju opći pregled mogućih vremenskih prilika, ali ne predstavljaju konačnu sliku. U kontekstu klimatskih promjena, umjesto stvaranja panike, ključno je usmjeriti stanovništvo na mogućnost prilagodbe novim nadolazećim klimatskim uvjetima (Prilagodba Klimi, 2021). Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava te povećanja njihove otpornosti na negativne učinke klimatskih promjena, poput učinkovitog korištenja vodnih resursa, prilagodbe građevinskih, izgradnju obrane od poplava te razvoj usjeva otpornijih na sušu. Takvim pristupom mogu se smanjiti potencijalne štete (Prilagodba Klimi, 2021).
Senzacionalistički naslov poput „Opasne anomalije prijete Europi“ mogu imati negativne posljedice na percepciju javnosti o klimatskim promjenama, smanjujući vjerodostojnost i potičući skepticizam prema znanstvenoj zajednici. Stoga je važno da mediji pristupe izvještavanju o klimatskim promjenama na odgovoran i uravnotežen način. Umjesto senzacionalističkog izvještavanja koje može izazvati nepotrebnu zabrinutost, mediji bi trebali naglašavati važnost razumijevanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Literatura i izvori:
Badurina M., 2023: Retoričke strategije senzacionalističkih naslova, Diplomski rad, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci
Kuzelj M., 2016: Utjecaj namjerne konstruiranosti naslova središnjih vijesti novinskih portala na recipijentovu percepciju stvarnosti, Zagreb: Visoka poslovna škola s pravom javnosti Zagreb, 277-290
Prilagodba Klimi, 2021: Što je prilagodba klimatskim promjenama?: https://prilagodba-klimi.hr/sto-je-prilagodba-klimatskim-promjenama/ (28. ožujka 2025)
Večernji.hr, 2025: Vijesti: FOTO Opasne anomalije prijete Europi: Objavljena velika prognoza za ljeto: https://www.vecernji.hr/vijesti/foto-objavljena-velika-prognoza-za-ljeto-2025-evo-kakvo-vrijeme-ceka-hrvate-1846433 (27. ožujka 2025)
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
