Foto: (https://unsplash.com/photos/an-aerial-view-of-a-city-with-tall-buildings-km6-bkibtyI)
Provjeravaju se četiri predložene mjere za poboljšavanje kakvoće zraka u Zagrebu koje je na svojem Facebook profilu pobrojao poduzetnik Nenad Bakić.
Autor: Emil Čančar
Uslijed dolaska hladnijeg vremena te intenziviranja grijanja, kvaliteta zraka u Zagrebu te široj okolici značajno je pala. Osim što su to popratili srednjestrujaški mediji, na svojem je Facebook profilu poduzetnik Nenad Bakić objavio sljedeći status[1]: „Elementarne mjere za radikalno smanjivanje smrtonosnog zagađenja zraka u Zagrebu
Prema najuglednijem svjetskom istraživanju (AQLI konzorciji predvođenom University of Chicago) stanovnici Zagreba gube čak 1,3 godine života zbog zagađenja PM2,5 česticama. Zamislite koliko su bolesniji kad umru čak 1,3 godine ranije!
Evo nekih mjera da se to poboljša:
1. Stroga zabrana loženja drvima koja nisu osušena. Ova mjera je na snazi u Sloveniji i kazne su oko 4.000 eura. Vlažna drva ispuštaju oko 5 puta više PM čestica od suhih.
2. Velike kazne za skidanje DPF filtera. Takvo vozilo zagađuje oko 100 puta (!) više. Za kazne za ovo ne čujemo, a jako puno auta ima skinute filtere.
3. Široke i benevolentne subvencije za zamjenu ložišta onima koji imaju zastarjela ložišta na drva (za prelazak na plin ili moderna ložišta). Jasnonda ako se ide široko i benevolentno da će neki ljudi ‘prevariti’, ali koliko bi bilo takvih, te koja je steta, a koja korist?
4. Zabrana loženja na kruta goriva osim na (sušena) drva i brikete – van s ugljenom, parketima i drugim otpadom.
Skoro sve ovo postoji u planovima Grada Zagreba, ali nikoga nije briga…Naravno, moguće je uvesti i 10-20 manjih mjera, ali ove su jednostavne i glavne. Za prekogranično zagađenje – dolazak nečistog zraka iz BiH – ne znam rješenje. Znate li vi?“
Predmet ove analize je provjera četiri mjere koje gospodin Bakić navodi u svoj objavi. S obzirom na kompleksnost teme, analizi prethodi razjašnjavanje elementarnih meteoroloških te socio-ekonomskih uzroka visoke zagađenosti zraka u glavnom gradu Hrvatske.
Kvaliteta zraka u Zagrebu u trenutku započinjanja ove analize ocijenjena je „umjerenom“. Na agregatoru IQAir, koji prati globalnu kvalitetu zraka u stvarnom vremenu, Zagreb je na 57. mjestu, s indeksom kvalitete 67.[2] Najzagađeniji grad je indijski Delhi s vrijednosti 923, a najkvalitetniji zrak je u australskoj Canberri, s indeksom 9. Ukupno su prikazani podaci za 129 gradova diljem svijeta. Kategorije se kreću od dobre (0-50, zelena boja), umjerene (51-100, žuta), nezdrave za osjetljive skupine (101-150, narančasta), nezdrave (151-200, ružičasta), veoma nezdrave (201-250, purpurna) te opasne (od 301 na više, tamno ljubičasta). IQAir švicarska je kompanija koja, osim što prati kvalitetu zraka diljem svijeta, prodaje pročišćivače zraka, maske i druga rješenja za poboljšavanje kvalitete zraka javnim i privatnim ustanovama.[3]
Što se i kako mjeri?
Godišnje izvješće kvalitete zraka za 2024. godinu[4] metodološki se oslanja na kakvoću zraka s obzirom na koncentraciju PM2.5 čestica. Mjeri se njihova koncentracija po kubičnom metru. Čestice PM2.5 su fine čestice promjera većeg ili jednakog 2.5 mikrona. Jedan su od šest tipova zagađivača zraka, a nastaju industrijskim praksama, grijanjem na drvo i ugljen, poljoprivrednim aktivnostima poput spaljivanja usjeva, emitiraju se ispušnim plinovima prometala. Sve navedeno spada u čestice koje su nusproizvod čovjekova djelovanja, a postoje i prirodne PM2.5 čestice, poput onih iz pješčanih oluja ili požara. Usporedbe radi, navedene čestice po redu veličine analogne su veličini bakterija i grinja, dok su veće čestice (PM10) veličine peludi te spora plijesni. Izloženost tim česticama može pogoršati ili uzrokovati razna stanja poput astme, tumora, moždanog udara te plućnih bolesti. Djeca su posebno ranjiva skupina.
Na listi Izvješća za prošlu godinu, od 168 zemalja, Hrvatska zauzima 81. mjesto, s prosječnom koncentracijom PM2.5 čestica od 13.8 mikrograma po kubičnom metru. Zagrebački prosjek je 14.1 i u žutoj je kategoriji. Nalazi se u društvu drugih gradova srednje i istočne Europe te Singapura, Jeruzelema, Nairobija, Montevidea i Bogote. Unutar Europe, Hrvatska je na 12. mjestu (također u žutome), a najzagađenije su zemlje, redom, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija te Srbija. Podaci za Hrvatsku pokazuju da se dva puta premašuje smjernica Svjetske zdravstvene organizacije od 0-5 mikrograma po kubičnom metru. Tek 12 država, mahom s južne polutke, nalazi se unutar propisane smjernice.[5]
U sklopu Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, kvalitetu zraka u Hrvatskoj mjeri 38 mjernih stanica Državnog hidrometeorološkog zavoda, od kojih su četiri na području Zagreba.[6] Ne mjere sve stanice iste setove parametara. Mjerna stanica Zagreb 1, primjerice, mjeri količine benzena i toluena uz lebdeće čestice raznih promjera. Mjerna stanica 2 ne mjeri benzen i toluen. U najavi je mobilni laboratorij za analizu kakvoće zraka, koji bi s djelovanjem trebao početi na proljeće.[7]
Zagreb je smješten u podnožju i obroncima planine Medvednice te obalama rijeke Save. Nalazi se na 122 metra nadmorske visine.[8] Maja Bratko i Anamari Majdandžić iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) pojašnjavaju:
„Geografski položaj Zagreba donekle doprinosi zagađenju zraka, osobito tijekom zimskih mjeseci. Grad se nalazi u širokoj dolini okruženoj Medvednicom i nižim brežuljcima, što pogoduje zadržavanju hladnog zraka i stvaranju temperaturne inverzije. U takvim uvjetima zagađujuće tvari iz prometa, grijanja i industrije teže se raspršuju, pa koncentracije lebdećih čestica (PM₁₀ i PM₂.₅) i dušikovih oksida često rastu. Dakle, iako je glavni uzrok onečišćenja ljudska aktivnost, mikroklimatske i orografske značajke Zagreba pogoršavaju zimske epizode zagađenja zraka.“
Vlažna drva, DPF filteri i grijanje parketom
Navodi o grijanju vlažnim drvima su točni. Preporučuje se udio vlage od optimalno 15, a najviše do 20 posto. Sve više od toga proizvodi više čestica za onečišćavanje, a dešava se i energetski gubitak – otprilike trećina energije koristi se za isušivanje drveta koje izgara, a ne za grijanje. U Njemačkoj je zakonom zabranjeno grijanje na drva koja sadrže više od četvrtine vlage.[9] Točno je da je u Sloveniji na snazi Uredba o zabrani loženja mokrim drvima.[10]
DPF (eng. Diesel Particulate Filter) je filter čestica čađe u vozilima s dizelskim motorom. Zna se začepiti pa se neki vlasnici vozila odlučuju za njegovo uklanjanje, umjesto zamjene, koja je daleko skuplja. Uklanjanje DPF filtera u Hrvatskoj nije legalno te rezultira padom na tehničkom pregledu pri procesu registracije vozila. Portal vozim.hr navodi da, unatoč nelegalnosti, mnoge automehaničarske radnje nude uslugu uklanjanja DPF filtera.[11]
Energetsko siromaštvo
Točke 3. i 4. statusa Nenada Bakića mogu se svesti pod zajednički nazivnik „energetsko siromaštvo“. U Hrvatskoj je ove godine izmjenama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 40/2025) kroz članak 4 definirano energetsko siromaštvo kao
“kućanstvo [koje] nema pristup
osnovnim energetskim uslugama, pri čemu se takvim uslugama osiguravaju osnovne
razine i pristojan životni i zdravstveni standard, uključujući odgovarajuće
grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih
uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećim nacionalnim socijalnim
politikama i ostalim relevantnim nacionalnim politikama, što je uzrokovano
kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nedovoljan
raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada
i lošu energetsku učinkovitost domova”.[12]
Energetsko siromaštvo sinteza je više faktora, poput prihoda, rashoda te niske energetske učinkovitosti kućanstva.[13] Iz DOOR-a ukazuju kako podaci o korisnicima naknade za ogrjevna drva nisu javni u Republici Hrvatskoj, no ističu kako je Grad Zagreb usvojio Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Zagreba 2025.-2028., u kojem stoji kako se, unatoč nedostatku specifičnih pokazatelja, konzervativno može procijeniti kako je otprilike 5 % populacije energetski siromašno.[14]
Programom se planiraju, osim zamjena ložišta, energetske obnove stanova i obiteljskih kuća, podjela tzv. energetskih košarica i primjena obnovljivih izvora energije na energetski ugroženim kućanstvima, kao i njihova savjetovanja.[15] Za sada je kolokvijalno poznato kako osobe vrlo niskog socio-ekonomskog statusa prikupljaju i sagorijevaju otpad poput starog parketa, koji značajno doprinosi zagađenju zraka. Međutim, ne postoji nikakav vid kontrole nad ogrjevnim materijalom na razini države.
Analizirajući navedene mjere u statusu gospodina Bakića, njihov je sadržaj točan. Ova analiza ocrtala je tek obrise problema zagađenosti zraka, i svaka od navedenih mjera zbog kompleksnosti zaslužuje posebnu obradu – od kazni i kontrola za skidanje DPF filtera do energetskog siromaštva.
Zaključak i ocjena točnosti u ovom članku prepravljeni su 17. studenog, zahvaljujući brzoj intervenciji Agencije za elektroničke medije koja je ukazala na metodološku netočnost inicijalne analize, kao i na regulativom uspostavljenu definiciju energetskog siromaštva u Republici Hrvatskoj.
[1] Facebook profil Nenada Bakića. Objavljeno 10., a preuzeto 11. studenog 2025. https://web.facebook.com/photo?fbid=10163314472179556&set=a.10152750940434556
[2] IQ Air: Live most polluted major city ranking. Pristupljeno 10. studenog 2025. u 21:47.
[3] IQAir: About us. Pristupljeno 11. studenog 2025. https://www.iqair.com/about-iqair
[4] IQAir: 2024 World Air Quality Report. Dostupno na mrežnim stranicama kompanije.
[5] IQAir: 2024 World Air Quality Report. str. 8-11.; 25.
[6] DHMZ: Kvaliteta zraka u Hrvatskoj u protekla 24 sata. Podaci s mjerne stanice Zagreb 2, pristupljeno 12. studenog 2025. u 00:23. https://meteo.hr/kvaliteta_zraka.php?section=podaci_kz&post=Zagreb+2
[7] Krešimir Antunović, Jutarnji list: Pogledajte kombi koji stiže u Zagreb. Koliko je situacija ozbiljna, vidi se po tome što će ga građani moći zvati na teren. Objavljeno 25. listopada, pristupljeno 14. studenog 2025. https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/zagreb-mobilni-laboratorij-kvaliteta-zraka-15636173
[8] Hrvatska enciklopedija: Zagreb. Pristupljeno 13. studenog 2025. https://enciklopedija.hr/clanak/zagreb
[9] Proluft: Grijanje na drva, zdravo seljački ili nauka? Objavljeno 31. listopada 2015., pristupljeno 13.
studenog 2025. https://proluft.hr/savjeti-i-blog/savjeti/kucanstvo/grijanje-drva-zdravo-seljacki-ili-nauka-10/
[10] Novi list: Slovenskim kućanstvima koja lože prevlažnim drvima i do 4 tisuće eura kazne. Objavljeno na mrežnim stranicama Novog lista 21. rujna 2018., pristupljeno 13. studenog 2025. https://www.glasistre.hr/svijet/slovenskim-kucanstvima-koja-loze-prevlaznim-drvima-i-do-4-tisuce-eura-kazne-570575
[11] Vozim.hr: Uklanjanje DPF filtera: Iskustva i posljedice za vaše vozilo. Pristupljeno 13. studenog 2025 s mrežnih stranica https://vozim.hr/uklanjanje-dpf-filtera-iskustva/
[12] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti. NN (40/2025)
[13] Društvo za oblikovanje održivog razvoja: Energetsko siromaštvo. Pristupljeno 14. studenog 2025. https://www.door.hr/energetsko-siromastvo/
[14] Grad Zagreb (2024) Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Zagreba 2025.-2028.str. 72.
[15] Isto, str. 61, 72.
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
