Foto: (https://unsplash.com/photos/a-man-and-a-woman-walking-past-a-store-window–r-i9DBElIo)
Provjeravamo tvrdnju o smanjenju siromaštva u Zagrebu.
Autor: Ines Jemrić Ostojić
Na Instagram profilu stranke Možemo![1] 30. listopada 2025. objavljen je videozapis u kojem saborska zastupnica Jelena Miloš tvrdi: „Smanjili smo siromaštvo u Zagrebu: kad je HDZ bio s Bandićem na vlasti, stopa rizika od siromaštva bila je 18–19%. Imamo jednu od najnižih stopa u EU, bolji smo od Bruxellesa.“
Ova izjava otvara pitanje je li točno da je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu doista smanjena te je li usporedba s razdobljem prije 2021. godine statistički utemeljena?
Što je siromaštvo?
U javnim raspravama, poput one o smanjenju siromaštva u Zagrebu, važno je precizno odrediti što se uopće smatra siromaštvom. U sociologiji se razlikuju apsolutno i relativno siromaštvo[2]. Apsolutno siromaštvo označava nedostatak minimuma sredstava potrebnih za preživljavanje – hrane, stanovanja, osnovne zdravstvene skrbi i radne sposobnosti.
Relativno siromaštvo odnosi se na oskudicu u odnosu na opći životni standard društva. Osobe su siromašne ako raspolažu znatno manjim dohotkom od većine i ne mogu sudjelovati u uobičajenim društvenim aktivnostima. Na taj koncept nadovezuje se stopa rizika od siromaštva, službena mjera koja pokazuje udio stanovništva čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak manji od 60 % medijana nacionalnog dohotka[3]. Riječ je o relativnom pokazatelju koji govori o dohodovnoj nejednakosti. Siromaštvo je povezano i s pojmom društvene isključenosti – siromašni nemaju jednak pristup resursima, obrazovanju, kulturi ili političkom životu. Takva isključenost, kako ističu sociolozi, nije samo socijalno nepravedna nego i potkopava temelj društvene kohezije.
Kako se siromaštvo mjeri u Hrvatskoj?
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj izračunava se prema metodologiji Ankete o dohotku stanovništva[4] koju provodi Državni zavod za statistiku (DZS)[5]. Ona omogućuje izračun rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku i pojedine statističke regije.
Što kaže Državni zavod za statistiku?
Državni zavod za statistiku (DZS) pojasnio je da se podaci o Zagrebu ne mogu jednostavno uspoređivati kroz godine. Naime, do 2020. godine, Grad Zagreb nije bio statistička regija, nego je za njega posebno izračunavan vlastiti prag rizika od siromaštva. Od 2021. nadalje, Zagreb postaje zasebna regija prema klasifikaciji NUTS 2, a stopa rizika od siromaštva izračunava se prema zajedničkom nacionalnom pragu. DZS zaključuje: „Oba podatka su točna, ali se ne mogu uspoređivati jer su dobivena različitim metodologijama.“[6]
Usporedba Zagreba, Hrvatske i EU
Prema DZS-u, u 2024. godini stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 20,3 %, a u Gradu Zagrebu 9,7 %[7]. Prag rizika od siromaštva u 2024. iznosio je 7 407 eura godišnje za jednočlano kućanstvo, odnosno 15 554 eura za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina. Pokazatelj osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti obuhvaća one koji žive ispod praga siromaštva, u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, a u Hrvatskoj je 2024. takvih bilo 21,7 % stanovništva.[8] Eurostat za 2023. navodi da je prosječna stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU 21,0 %[9]. Podaci nadalje pokazuju da je u Gradu Zagrebu 11,9 % stanovnika bilo u riziku od siromaštva dok ih je na razini Hrvatske bilo 20,7 %[10]. Podaci potvrđuju da Zagreb ima nižu stopu rizika od siromaštva od prosjeka Hrvatske i EU-a, ali ne potvrđuju tvrdnju da je sadašnja razina rezultat smanjenja u odnosu na prošlu vlast jer podaci prije 2021. nisu metodološki usporedivi s današnjima.
Zaključak
Iako recentni podaci pokazuju da Grad Zagreb ima jednu od najnižih stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj i nižu od prosjeka EU-a, tvrdnja da je siromaštvo u Zagrebu smanjeno u odnosu na razdoblje prijašnje vlasti nije statistički pouzdano dokaziva. Razlog je taj što su se podaci prije 2021. godine računali prema posebnom pragu za Zagreb, dok se od 2021. primjenjuje jedinstveni nacionalni prag. Zbog toga se ta razdoblja ne mogu izravno uspoređivati pa izjava ostaje djelomično točna.
[1] https://www.instagram.com/mozemohr
[2] Abercrombie, N., Hill, S., Turner, B.S. (2006) Rječnik sociologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, str. 334 – 335
[3] https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97251
[4] https://dzs.gov.hr/u-fokusu/anketna-istrazivanja-1771/anketa-o-dohotku-stanovnistva-ads/1772
[5] www.dzs.hr
[6] Odgovor Državnog zavoda za statistiku autorici, e-mail, 4.11.2025.
[7] https://podaci.dzs.hr/2025/en/97252
[8] https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97251
[9] https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20241015-1
[10] https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20241015-1
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
