U tekstu provjeravamo tezu novinara Slobodne Dalmacije Ivica Šole da je implementacija društvene i okolišne dimenzije ESG-a mehanizam za kontrolu mišljenja i nametanje jednoumlja.
Autor: Stjepan Lacković, Veleučilište Baltazar Zaprešić 17.12.2024.
U tekstu objavljenom 30. srpnja 2023. godine u Slobodnoj Dalmaciji[1], Ivica Šola koristi slučaj zatvaranja bankovnog računa (tzv. debankiranje) britanskog političara Nigela Faragea kao dokaz da se banke više ne zadovoljavaju time da pod kontrolom drže naš novac, već sad žele kontrolirati i naše mišljenje.
U lipnju 2023. privatna banka Coutts zatvorila je račun bivšem čelniku Stranke neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UK Independence Party, UKIP) i jednom od najžešćih zagovornika Brexita Nigelu Farageu. NatWest (National Westminster Bank), vlasnik Couttsa, isprva je tvrdio da je razlog debankiranja Faragea neispunjenje financijskih uvjeta nužnih za zadržavanje računa. Nigel Farage je putem medija tvrdio da su njegovi računi zatvoreni jer njegovi politički stavovi nisu bili u skladu s vrijednostima tvrtke Coutts. Nakon što je Farage sa slučajem vlastitog debankiranja izišao u medije, uistinu je otkriveno je da je banka Coutts Farageov račun zatvorila jer su njegove stavove procijenili kao ksenofobne, te su smatrali da on kao klijent može naštetiti reputaciji banke. Naime, osoblje banke mjesecima je prikupljalo dokaze o Farageu koji su u konačnici potvrdili njihove “sumnje” da postoje značajni reputacijski rizici povezivanja s njim i da su njegovi stavovi u suprotnosti s proklamiranim identitetom banke kao inkluzivne organizacije.[2] Pitanje debankiranja Faragea potaknulo je burnu javnu raspravu o implikacijama činjenice da bankarski sektor ima takvu kontrolu nad financijskim životima građana.
Šola u svome tekstu objašnjava kako navedena banka “posluje na matrici tzv. woke kapitalizma, koja promiče vrijednost uključivosti, rodnu osviještenost, ne želi davati kredite tvrtkama koje se bave vađenjem nafte ili plina, zalaže se za prava LGBT osoba.”. Šola tvrdi da “slučaj nije nimalo bezazlen, to se sutra može dogoditi bilo kome od nas u bliskoj budućnosti, u slučaju odbacivanja stvarnosti „promjene spola“ ili rodne indoktrinacije u školama od strane drag queenova, ili preispitivanja klimatskih promjena.” Šola zaključuje kako “woke kapitalizam nije ništa novo, to je reinkarnacija lenjinizma, koji je na VII. kongresu Boljševičke partije donio odluku da se pristup dobrima i uslugama uvjetuje slijeđenjem partijskog pravovjerja.”
Šola u nastavku pojašnjava svoj stav i navodi da “banke postupno uključuju u svoja poslovanja takozvane ESG (Environmental, Social and Governance) standarde i načela sadržane u globalističkom dokumentu UN-a zvanom Agenda 2030 (koji je najvećim dijelom dobar dokument), koji je dio i EU, pa i RH, ali on nije božanska objava pa da bi na temelju njega gušili slobodu govora i ljudima blokirali račune. To u mnogima izaziva strah da bi načela iz tog dokumenta o okolišu, seksualnosti (rodnoj ravnopravnosti) i društvu mogla dovesti građane, koji ih budu kritizirali, u financijske rizike i isključenje iz društva u ime „uključivosti“.” Konačno, Šola slučaj debankiranja Nigela Faragea vidi kao “signal” moguće demokratske i civilizacijske “regresije i do sada neviđenog oblika diktature i kontrole nad ljudima, i to globalne.”
Iz svega navedenog očito je da Šola slučaj debankiranja Nigela Faragea vidi kao posljedicu implementacije ESG standarda u poslovanje. Šola u svom tekstu propušta uzeti u obzir dobro dokumentirane činjenice vezane za praksu debankiranja u Velikoj Britaniji. Zahtjevi bankama da značajnije reguliraju svoje poslovanje značajno su porasli nakon globalne financijske krize 2008. godine. Glavne komponente novog režima banaka uključuju zahtjeve poput “upoznaj svog klijenta” (know your client, KYC) i “protiv pranja novca” (against money laundering, AML). Da bi ispunile ove zahtjeve, banke provjeravaju identitete i prikupljaju važne informacije o svojim klijentima kako bi se zaštitile od potencijalnih problema. I dok debanking može biti prikladan odgovor na bilo koju otkrivenu sumnjivu financijsku aktivnost klijenta, pojavili su se mnogi dodatni slučajevi debankinga koji naizgled nisu imali nikakvu osnovu u ovim zahtjevima.
Banka Monzo bez objašnjenja je 2023. godine zatvorila bankovni račun stranke True and Fair na čijem je čelu Gina Miller, poznata britanska aktivistica i voditeljica kampanja protiv Brexita, dakle Farageova politička suparnica. Monzo je naknadno izjavio da ne otvaraju bankovne račune za političke stranke i da je račun odobren greškom.[3] Brojke pokazuju da su banke u Ujedinjenom Kraljevstvu sve sklonije zatvaranju računa svojih klijenata, s gotovo 350 000 zatvorenih računa tijekom 2022., što je osam puta više nego što su zatvorili pet godina ranije. Više od 1300 ljudi podnijelo je žalbe Službi financijskog pravobranitelja (Financial Ombudsman Service) 2022. godine u vezi sa zatvaranjem računa.[4]
Uprava za financijsko ponašanje (Financial Conduct Authority, FCA), regulator financijskih usluga Ujedinjenog Kraljevstva uključila se aktivnije u slučaj debankiranja Faragea. Britanski ministar financija Jeremy Hunt zatražio je od FCA da napravi analizu razloga koji stoje iza slučajeva debankiranja. FCA je je objavila izvještaj u kojem stoji da između srpnja 2022. i lipnja 2023. nijedna banka nije zatvorila bankovne račune građanima zbog njihovih političkih stavova. U izvješću stoji kako su daleko najčešći razlozi za zatvaranje računa građana bili neaktivnost računa ili sumnja na financijski kriminal. FCA je također izvjestila da će nastaviti raditi s bankama na provjeri podataka, a sve u svrhu boljeg razumijevanja razloga koji stoje iza zatvaranja računa građana zbog reputacijskog rizika. U cijeli slučaj uključio se i britanski premijer Rishi Sunak koji je obećao oštre mjere protiv banaka koje neopravdano onemogućuju klijentima pristup bankarskim uslugama. Konačno, Alison Marie Rose-Slade, izvršna direktorica NatWest grupe i Peter Flavel, glavni izvršni direktor Couttsa, smijenjeni su i oboje su se javno ispričali Farageu.
Osobno iskustvo Nigela Faragea je naravno neosporno. Međutim, osobno iskustvo bilo kojeg pojedinca ne može neposredno dokazivati opće sudove poput onoga da banke žele kontrolirati naše mišljenje i da će nas debankirati ako se protivimo “promjenama spola, rodnoj indoktrinaciji u školama od strane drag queenova” ili ako preispitujemo klimatske promjene. Da bismo došli do ovakvih generalizacija, trebalo bi provesti istraživanje ili se pozvati na neko postojeće, što Šola u svom tekstu ne čini. Problem nije u tome je li se Farageu dogodilo to što mu se dogodilo niti je li mu učinjena nepravda, već dokazuje li njegovo iskustvo ono što Šola tvrdi da dokazuje. Dakle, Šola koristi slučaj debankiranja Nigela Faragea da bi izveo opći zaključak o prirodi implementacije ESG-a u poslovanje banaka, a sve u svrhu kritiziranja dijela ESG-a ili Agende 2030 koji mu se ne sviđaju. Naime, Šola kaže da je Agenda 2030 “najvećim dijelom dobar dokument”. Ono što mu se u tom dokumentu ne sviđa su društvena i okolišna dimenzija koncepta održivog razvoja, a koje Šola vidi kao manifestacije woke kapitalizma.
O tzv. woke kapitalizmu i woke ideologiji pisali smo u tekstu pod naslovom “Stoji li iza uvođenja ESG standarda woke ideologija?”[5] U tekstu smo objasnili da su woke ideologija i woke kapitalizam jezični konstrukti kojima konzervativna desnica nastoji delegitimirati svaku intervenciju u poslovanje kojoj je cilj povećati transparentnost poslovanja i odgovornost poduzeća, smanjiti neravnopravni položaj određenih društvenih skupina, unaprijediti prava radnika i ublažiti klimatske promjene. Radi se o dezinformacijskom narativu u čije se širenje svojim tekstom uključio i Ivica Šola. Preko slučaja Farage, Šola logički nevaljano pokušava dokazati da je implementacija društvene i okolišne dimenzije ESG-a mehanizam za kontrolu mišljenja i nametanje jednoumlja.
[1] https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ivica-sola-prije-nego-sto-odete-na-kavu-s-nekim-obvezno-nazovite-svog-osobnog-bankara-za-dopustenje-1310930
[2] https://internationalbanker.com/banking/debanking-how-nigel-farages-banking-woes-have-raised-serious-concerns-over-account-closures/
[3] https://www.bbc.com/news/uk-politics-66328098
[4] https://internationalbanker.com/banking/debanking-how-nigel-farages-banking-woes-have-raised-serious-concerns-over-account-closures/
[5] https://tocnotako.hr/clanak/Stoji-li-iza-uvodenja-ESG-standarda-woke-ideologija_ODRZIVA-ISTINA/971
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
