Zelena tranzicija: put prema održivosti ili nova ekonomska ovisnost?

U članku „Klimatska agenda COP29 – Manipulacija prirodnim procesima za nove oblike dominacije“ objavljenom na portalu Logično.com 24. studenoga 2024. autor tvrdi da „Obećanih 300 milijardi dolara godišnje siromašnim zemljama nije rješenje, već novi oblik ekonomske ovisnosti. Stvara se novo tržište patentiranih tehnologija pod kontrolom multinacionalnih korporacija…“ Autor sugerira da međunarodna financijska pomoć i zelene tehnologije služe kao instrument kontrole i ekonomske ovisnosti. Znanstvena literatura i međunarodne publikacije dokazuju da ulaganja u zelene tehnologije i financijska pomoć doprinose ekonomskom rastu zemalja u razvoju, a ne njihovoj ovisnosti što je objašnjeno u nastavku.

1. Zelene tehnologije potiču ekonomski rast, uključenost stanovništva i inovacije

Prema istraživanju OECD (2023), ulaganja u zelene tehnologije mogu povećati globalni BDP za 0,23 % do 2040. godine, s još većim povećanjima do 2050. godine. Zemlje s nižim prihodima mogle bi zabilježiti porast BDP-a od čak 124 % zahvaljujući tranziciji na održive tehnologije (Harvey, 2025). Ovo dokazuje da su ekonomski benefiti značajni i da ulaganja u zelene tehnologije ne predstavljaju kontrolni mehanizam, već priliku za ubrzan razvoj. U radu Chen i dr. (2025) se analizira utjecaj zelenog financiranja na inovacije u zelenim tehnologijama u kineskim gradovima. Rezultati jasno prikazuju da zeleno financiranje značajno povećava inovacije u regijama gdje su dostupni financijski poticaji (Chen i dr., 2025). Time se potvrđuje da zemlje koje ulažu u održivu tehnologiju razvijaju vlastite kapacitete i smanjuju ekonomsku ovisnost o uvoznim tehnologijama. Ima nekoliko dobrih primjera, a jedan od njih je Kenija. Kenija je postala vodeća afrička zemlja u korištenju geotermalne energije i solarnih sustava koji nisu povezani s gradovima, čime je povećala pristup električnoj energiji u ruralnim područjima. Kenija je iskoristila svoj geotermalni potencijal, naročito u području Velike rasjedne doline, te ova inicijativa ne samo da smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, već i pruža stabilan izvor energije za lokalno stanovništvo (Oštrić, 2015).

2. Prijenos zelenih tehnologija je ključan za razvoj

Međunarodna suradnja u prijenosu tehnologija pomaže slabije razvijenim zemljama da razviju vlastite proizvodne kapacitete, umjesto da budu ekonomski ovisne. Međutim, da bi te zemlje u potpunosti iskoristile benefite, potrebno je usklađivanje politika u područjima znanosti, tehnologije i industrije (UNCTAD, 2023). Neka od najugroženijih područja na svijetu pogođena su ekstremnim vremenskim uvjetima poput tropskih ciklona te učestalih suša i poplava, koji imaju katastrofalne ekonomske posljedice. Međunarodne financijske institucije, poput Zelenog klimatskog fonda (GCF) i Svjetske banke, osiguravaju sredstva za izgradnju otpornije infrastrukture koja bi umanjila štete nastale uslijed klimatskih katastrofa. Umjesto stvaranja ovisnosti, ta pomoć omogućuje smanjenje štete od klimatskih katastrofa (bolje sustave zaštite od poplava i suša), povećanje energetske neovisnosti (ulaganje u obnovljive izvore energije) te očuvanje poljoprivrede (otpornije sorte usjeva i učinkovitiji sustavi navodnjavanja) (Green Climate Fund, 2024).

Mišljenje da financijska pomoć i ulaganja u zelene tehnologije stvaraju ekonomsku ovisnost nije točno niti utemeljeno na znanstvenim dokazima. Izneseni podaci u ovome članku pokazuju da zemlje u razvoju imaju priliku za ubrzan gospodarski rast upravo zahvaljujući ulaganjima u zelenu ekonomiju, pri čemu međunarodna suradnja i financijski mehanizmi pomažu u izgradnji kapaciteta, a ne u stvaranju ovisnosti. Ključan faktor u osiguravanju pozitivnog ishoda nije izbjegavanje financijske pomoći i tehnologija, već implementacija pametnih politika te transparentnih međunarodnih ugovora kroz ulaganje u lokalne zajednice kako bi zemlje u razvoju mogle samostalno napredovati u zelenoj tranziciji.

Literatura i izvori:

Chen Y., Zhou P., Xie H., Zhong K., 2025: The impact of green finance on green technology innovation: evidence from China’s prefecture-level cities, International Journal of Environmental Studies, 1–16, https://www.mdpi.com/2071-1050/17/3/948  (25. ožujka 2025.)

F. S., 2024: Logično.com: Životni stil: https://www.logicno.com/politika/klimatska-agenda-cop29-manipulacija-prirodnim-procesima-za-nove-oblike-dominacije.html   (25. ožujka 2025.)

Green Climate Fund, 2024: Independent Evaluation of Green Climate Fund’s Energy Sector Portfolio and Approach, Country case study reports (Volume III), https://ieu.greenclimate.fund/sites/default/files/document/energy-evaluation-country-case-studies-volume-iii.pdf (25. ožujka 2025.)

Harvey F., 2025: The Guardian: Environ ment: Tackling climate crisis will increase economic growth, OECD research finds: https://www.theguardian.com/environment/2025/mar/26/tackling-climate-crisis-will-increase-economic-growth-oecd-research-finds  (26. ožujka 2025.)

Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD), 2023: Topics: Green technology and innovation: https://www.oecd.org/en/topics/policy-issues/green-technology-and-innovation.html  (26. ožujka 2025.)

Oštrić Z., 2015: Ekološka ekonomija: Etiopija i Kenija na početku spektakularnog elektroenergetskog razvoja: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/16/etiopija-i-kenija-na-pocetku-spektakularnog-elektroenergetskog-razvoja/  (26. ožujka 2025.)

UNCTAD, 2023: Green technologies: Coherent policy action needed for developing countries to reap the benefits: https://unctad.org/news/green-technologies-coherent-policy-action-needed-developing-countries-reap-benefits  (25. ožujka 2025.)