Fotografija: https://unsplash.com/photos/a-white-object-sitting-on-top-of-a-black-surface-nbnUpGpWFH0
U članku provjeravamo tvrdnje da Europska središnja banka već ove godine planira uvesti digitalni euro, da je riječ o „digitalnom zatvoru“ koji će omogućiti „totalnu kontrolu“ nad svim transakcijama građana te da je cilj projekta uspostava sustava nadzora, a ne obična platna inovacija.
Autor: Krešimir Jurina, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
Na portalu Slobodni ZAjedno 12. ožujka 2025. objavljen je kratki tekst pod naslovom „Stiže digitalni zatvor tj. digitalni euro“ (Slobodni ZAjedno, 2025). U uvodnim rečenicama navodi se da Christine Lagarde „ponosno najavljuje“ kako Europska središnja banka planira uvesti digitalni euro u listopadu iste godine, pri čemu se tvrdi da će zakonodavne institucije EU „pripremiti teren“ kako bi stanovništvo bilo „svečano uvedeno u digitalnu distopiju“. U nastavku se postavlja pitanje „kome je i zašto imperativ“ uvođenje digitalnog eura, uz sugestiju da je riječ o projektu centralnih bankara koje žele „totalnu vlast i kontrolu nad svim financijskim transakcijama običnih ljudi“, a „digitalni euro“ se opisuje kao „digitalni zatvor“ iz kojeg će „biti teško izaći“. Kao potkrepa spominje se izjava Agustína Carstensa iz Banke za međunarodna poravnanja, interpretirana kao otvoreno priznanje namjere potpune kontrole nad CBDC-em (Michel, 2022).
Ovaj članak provjerava tri ključna segmenta navoda: (1) najavljuje li Christine Lagarde doista uvođenje digitalnog eura u listopadu 2025., (2) planira li se uvođenjem digitalnog eura ukinuti gotovina ili uvesti „digitalni zatvor“ potpune kontrole nad transakcijama, te (3) koliko je točna interpretacija Carstensove izjave.
Europska središnja banka zaista intenzivno radi na projektu digitalnog eura te ga definira kao digitalni oblik novca središnje banke, namijenjen svakodnevnim plaćanjima građana i poduzeća u europodručju (European Central Bank, 2023). U listopadu 2025. ESB je objavio da je završena faza pripreme i da Eurosustav prelazi u novu fazu projekta koja će osigurati tehničku spremnost za eventualno prvo izdavanje digitalnog eura (European Central Bank, 2025a). U toj se odluci jasno navodi da, ako europski zakonodavci usvoje relevantnu regulativu tijekom 2026., pilot-projekt bi mogao početi 2027., a sustav bi mogao biti spreman za potencijalno prvo izdavanje 2029. godine (European Central Bank, 2025a). Drugim riječima, niti u jednoj službenoj objavi ne stoji da će se digitalni euro „uvesti u listopadu ove godine“; spominje se unutarnji „rok“ do listopada 2025. za završetak pripremne faze i donošenje političkih odluka, a ne konkretan datum lansiranja valute.
Zbrka oko listopada dijelom proizlazi iz izjave Christine Lagarde s početka 2025. godine, kada je, govoreći o rokovima, rekla da je „rok za nas listopad 2025. i mi se za taj rok pripremamo“. Tu izjavu dio medija i komentatora interpretirao je kao najavu lansiranja digitalnog eura u listopadu 2025., no kasnije analize i vremenska crta projekta pokazuju da je riječ o internoj prekretnici projekta, a ne datumu uvođenja valute (Human Rights Foundation, 2025). ESB u službenim priopćenjima dosljedno govori o pilotu nakon donošenja zakonodavnog okvira i mogućem izdavanju tek 2029. godine (European Central Bank, 2025a; European Central Bank, 2025b). Stoga tvrdnja da Lagarde „ponosno najavljuje“ uvođenje digitalnog eura u listopadu iste godine pojednostavljuje i iskrivljuje stvarne rokove.
Drugi skup tvrdnji u članku odnosi se na navodni cilj projekta: „digitalni zatvor“, „totalna vlast i kontrola“, i ukidanje slobode plaćanja. Službeni dokumenti ESB-a i nacionalnih središnjih banaka opisuju digitalni euro bitno drukčije. Prema Hrvatskoj narodnoj banci, digitalni euro bi bio „gotovina u digitalnom obliku, dostupan svima u europodručju za sva elektronička plaćanja“ i zamišljen je kao dopuna, a ne zamjena za gotovinu (Hrvatska narodna banka, 2025a). HNB u više navrata eksplicitno navodi da „gotovina ostaje“ te da će digitalni euro „samo širiti mogućnosti plaćanja“, pri čemu će se novčanice, kovanice i digitalni euro međusobno nadopunjavati (Hrvatska narodna banka, 2025b; N1, 2025). I ESB naglašava da je digitalni euro zamišljen kao dopuna gotovini te da bi građanima omogućio „digitalni ekvivalent gotovog novca“ koji izdaje središnja banka (European Central Bank, 2023; European Central Bank, 2024a).
Kada je riječ o nadzoru i privatnosti, ESB u svojim materijalima naglašava koncept „privacy by design“. U tekstu Digital euro and privacy navodi se da bi digitalni euro trebao nuditi „najvišu razinu privatnosti od svih elektroničkih oblika plaćanja“, pri čemu ESB i Eurosustav ne bi imali mogućnost identifikacije pojedinaca niti znali što točno kupuju, već bi se oslanjali na posrednike koji ionako već sada obrađuju podatke o kartičnim i drugim plaćanjima (European Central Bank, 2024a; European Central Bank, 2024b). U najnovijem FAQ dokumentu ESB pojašnjava da je cilj omogućiti i offline plaćanja s „razinom privatnosti sličnom gotovini“, gdje bi o detaljima transakcije znali samo platitelj i primatelj, a ne posrednici ili ESB (European Central Bank, 2025b). Istodobno se planiraju ograničenja iznosa koji pojedinac može držati u digitalnom euru, kako bi se smanjio rizik mogućeg „odljeva“ depozita iz komercijalnih banaka (Reuters, 2025a).
To ne znači da ne postoji rizik povećane količine podataka o plaćanjima u digitalnom obliku, na to upozoravaju i stručna tijela za zaštitu podataka poput Europskog odbora za zaštitu podataka, koji traže da digitalni euro bude dizajniran uz zaštitu privatnosti što bližu gotovini (European Data Protection Board, 2023). No između tih rasprava i tvrdnje da se uvodi „digitalni zatvor“ u kojem će „centralni bankari imati totalnu vlast nad svim transakcijama“ postoji velika razlika. Službeni dizajn digitalnog eura upravo kombinira pravila protiv pranja novca i financiranja terorizma s nastojanjem da građanima omogući razmjerno visok stupanj privatnosti, posebno u offline načinu (European Central Bank, 2024b; European Central Bank, 2025b).
Treći element na koji se tekst poziva jest izjava Agustína Carstensa, glavnog direktora Banke za međunarodna poravnanja. U široko citiranom istupu iz 2020. godine Carstens je objašnjavao razliku između gotovine i CBDC-a. Naglasio je da središnje banke danas „ne znaju tko koristi novčanicu od 100 dolara“, dok bi kod CBDC-a središnja banka imala „potpunu kontrolu nad pravilima i regulacijom koja određuju upotrebu tog izraza obveze središnje banke“ i „tehnologiju da ta pravila provede“ (Michel, 2022). Izjava je izazvala brojne kritike i koristi se kao dokaz potencijala CBDC-a za nadzor. Međutim, riječ je o općenitoj raspravi o mogućnostima tehnologije, a ne o konkretnom opisu dizajna digitalnog eura. ESB u svojim dokumentima naglašava da digitalni euro mora biti usklađen s europskim zakonodavstvom o zaštiti podataka, uz minimalizaciju prikupljanja osobnih podataka i jasnu podjelu odgovornosti između središnje banke i posrednika (European Central Bank, 2024a; European Central Bank, 2024b). Drugim riječima, Carstensova izjava pokazuje što je tehnološki moguće, dok europski regulatorni okvir opisuje što je pravno dopušteno.
Iz navedenog proizlazi da članak Slobodni ZAjedno kombinira stvarnu činjenicu, da postoji projekt digitalnog eura koji Christine Lagarde opisuje kao strateški prioritet i važan za europski monetarni suverenitet (European Central Bank, 2025c; Reuters, 2025b) s nizom pretpostavki i interpretacija koje se u službenim dokumentima ne mogu pronaći. Digitalni euro u ovom trenutku nije uveden, nema odluke o datumu lansiranja, a predviđeno je da gotovina ostane u opticaju i da digitalni euro bude dodatna opcija za plaćanja, uz visoke standarde zaštite privatnosti (Hrvatska narodna banka, 2025a; European Central Bank, 2023).
Kontekst i objašnjenje
Rasprava o digitalnim valutama središnjih banaka općenito je opterećena strahovima od nadzora, zloupotrebe i gubitka financijske privatnosti. Dio tih strahova proizlazi iz realnih rizika i mogućnosti centraliziranog prikupljanja podataka, programibilnosti novca i potencijalnih pritisaka države ili regulatora. Zbog toga stručne organizacije za zaštitu privatnosti inzistiraju na čvrstim zaštitnim mehanizmima, ograničenjima prikupljanja podataka i transparentnosti (European Data Protection Board, 2023). No, drugi dio rasprave pripada sferi spekulativnih scenarija i političkih narativa u kojima se svaki oblik digitalnog novca središnje banke tumači kao neizbježan put prema „digitalnoj distopiji“.
Članak s portala Slobodni ZAjedno tipičan je primjer takvog narativa: stvarnu vijest o napretku projekta digitalnog eura i političkom pritisku da se ubrza zakonodavni okvir pretvara u sliku „digitalnog zatvora“, bez razrade mehanizama i pravnih ograničenja koja se nalaze u službenim dokumentima. Istodobno se pojedinačne izjave poput Carstensove koriste kao dokaz namjere svih središnjih banaka da uspostave sustav potpune kontrole, iako ESB izričito naglašava komplementarnost s gotovinom, ograničenja iznosa, offline privatnost i poštivanje europskog prava o zaštiti podataka (European Central Bank, 2024a; European Central Bank, 2025b; Hrvatska narodna banka, 2025b).
Zaključno, ocjena točnosti: djelomično točno / izrazito manipulativno
Na temelju provjere dostupnih izvora može se zaključiti da je:
činjenično točno:
ESB razvija projekt digitalnog eura i da Christine Lagarde taj projekt opisuje kao strateški imperativ za europsku monetarnu suverenost (European Central Bank, 2023; European Central Bank, 2025c). Agustín Carstens je doista izjavio kako bi središnja banka imala „potpunu kontrolu nad pravilima i regulacijom“ u kontekstu CBDC-a (Michel, 2022).
međutim, netočno ili ozbiljno pojednostavljeno:
Najavljeno je uvođenje digitalnog eura u listopadu 2025.; službeni dokumenti govore o završetku pripremne faze te potencijalnom pilotu 2027. i mogućem izdanju 2029., uz uvjet donošenja regulative (European Central Bank, 2025a; European Central Bank, 2025b). Cilj digitalnog eura je ukidanje gotovine i stvaranje „digitalnog zatvora“; ESB i HNB dosljedno navode da će gotovina ostati u opticaju, a digitalni euro služi kao dopuna i javno dobro za digitalna plaćanja (Hrvatska narodna banka, 2025a; Hrvatska narodna banka, 2025b; European Central Bank, 2023). U službenom dizajnu digitalnog eura predviđena je „totalna kontrola nad svim transakcijama običnih ljudi“. Dokumenti naglašavaju visoke standarde privatnosti, anonimnija offline plaćanja i ograničenja iznosa, uz primjenu postojećih pravila protiv pranja novca i financiranja terorizma (European Central Bank, 2024a; European Central Bank, 2025b).
Zbog kombinacije točnih informacija o postojanju projekta s pogrešnim tumačenjem rokova, ignoriranjem službenih dizajnerskih rješenja i upotrebom izrazito dramatičnog jezika („digitalni zatvor“, „digitalna distopija“), ukupna tvrdnja članka ocjenjuje se kao djelomično točna u pogledu faktičkog postojanja projekta, ali izrazito manipulativna u interpretaciji i zaključcima.
European Central Bank. (2023). Digital euro. European Central Bank. https://www.ecb.europa.eu/euro/digital_euro/html/index.en.html
European Central Bank. (2024a). Digital euro and privacy: The digital euro – privacy by design. European Central Bank. https://www.ecb.europa.eu/euro/digital_euro/features/privacy/html/index.en.html
European Central Bank. (2024b). Making the digital euro truly private [ECB blog post]. European Central Bank. https://www.ecb.europa.eu/press/blog/date/2024/html/ecb.blog240613~47c255bdd4.en.html
European Central Bank. (2025a). Eurosystem moving to next phase of digital euro project [Press release, 30 October 2025]. European Central Bank. https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2025/html/ecb.pr251030~8c5b5beef0.en.html
European Central Bank. (2025b). FAQs on the digital euro. European Central Bank. https://www.ecb.europa.eu/euro/digital_euro/faqs/html/ecb.faq_digital_euro.en.html
European Central Bank. (2025c). Digital euro: protecting our freedom, autonomy and security [Speech, 29 September 2025]. European Central Bank. https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2025/html/ecb.sp250929~9a94367d26.en.html
European Data Protection Board. (2023). Opinion on the European Commission’s proposal for a Regulation on the establishment of the digital euro. EDPB. https://www.edpb.europa.eu/our-work-tools/our-documents/edpbedps-joint-opinion/edpb-edps-joint-opinion-022023-proposal_en
Hrvatska narodna banka. (2025a). Digitalni euro – digitalna gotovina kao javno dobro. Hrvatska narodna banka. https://www.hnb.hr/-/digitalni-euro-digitalna-gotovina-kao-javno-dobro
Hrvatska narodna banka. (2025b). Digitalni euro za sve na svakom mjestu; I gotov novac i digitalni euro. Hrvatska narodna banka. https://www.hnb.hr/-/i-gotov-novac-i-digitalni-euro
Human Rights Foundation. (2025). Eurozone CBDC tracker: Digital euro. Human Rights Foundation. https://cbdctracker.hrf.org/currency/eurozone
Michel, N. (2022). The risks of CBDCs. Cato Institute. https://www.cato.org/visual-feature/risks-of-cbdcs
N1. (2025). HNB: Gotovina ostaje – digitalni euro samo širi mogućnosti plaćanja. N1 Televizija. https://n1info.hr/biznis/hnb-gotovina-ostaje-digitalni-euro-samo-siri-mogucnosti-placanja/
Reuters. (2025a). ECB’s Panetta says no reason to fear banks’ liquidity drain from digital euro. Reuters. https://www.reuters.com/business/finance/ecbs-panetta-says-no-reason-fear-banks-liquidity-drain-digital-euro-2025-06-18/
Reuters. (2025b). ECB’s Lagarde urges EU lawmakers to speed up digital euro law. Reuters. https://www.reuters.com/sustainability/boards-policy-regulation/ecbs-lagarde-urges-eu-lawmakers-speed-up-digital-euro-law-2025-06-23/
Slobodni ZAjedno. (2025). Stiže digitalni zatvor tj. digitalni euro. https://slobodnizajedno.org/stize-digitalni-zatvor-tj-digitalni-euro/
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
