Porastom razine mora rastu opasnosti za obalna područja i stanovnike

U tekstu se provjerava tvrdnja da su upozorenja na porast razine mora i utjecaj tog procesa klimatski alarmizam.

Autor: Branka Tokić (članica ODRAZ-a), tekst uredila Magdalena Makar (ODRAZ)

U članku Kako su apokaliptična UN-ova upozorenja iz 1989. oblikovala današnju raspravu o klimi, objavljenom na Provjeri.net 11. travnja 2025., autor uspoređuje UN-ova upozorenja iz 1989. godine s novijima i pri tome naziva izjavu glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa iz 2023. godine klimatskim alarmizmom: „Godine 2023., glavni tajnik UN-a António Guterres ponovio je sličnu priču, upozoravajući da bi porast razine mora mogao raseliti jednu od deset osoba na svijetu, izazivajući “opasne implikacije za međunarodni mir”. Retorika je gotovo identična onoj iz 1989. – samo su se datumi i brojke promijenili. Zašto se ista ploča vrti iznova?“ Autor kritikom izjave g. Guterresa opravdava svoje mišljenje da su klimatski modeli nepotrebno alarmantni, no najnoviji klimatski modeli daju predviđanja i trendove koji opravdavaju bojazan g. Guterresa te je autorova argumentacija kritike klimatskih modela obmanjujuća.

Razina mora raste ubrzanim tempom zbog klimatskih promjena, predstavljajući ozbiljne prijetnje obalnim zajednicama, ekosustavima i ekonomijama diljem svijeta. Glavni uzroci ovog fenomena su topljenje glečera i ledenih ploča te ekspanzija morske vode zbog  zagrijavanja. Prema izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), razina mora porasla je za približno 20 cm od 1900. godine, a projekcije pokazuju povećanje do 1 metar do 2100. godine ako se emisije stakleničkih plinova nastave nekontrolirano kretati (IPCC, 2021). Posljedice porasta razine mora obuhvaćaju ekološke, ekonomske i društvene aspekte, zahtijevajući hitno globalno djelovanje za ublažavanje šteta i prilagodbu promjenjivim obalama.

Jedan od najneposrednijih učinaka porasta razine mora je erozija obale i poplave, koje ugrožavaju prirodna staništa i biološku raznolikost. Niski otoci i obalne močvare posebno su osjetljivi jer im prijeti potpuno potapanje. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) upozorava da porast razine mora može dovesti do nestanka cijelih nacija, uključujući otočne države poput Tuvalua i Maldiva (UNEP, 2019). Osim toga, prodor slane vode – kada morska voda ulazi u sustave pitke vode – ugrožava opskrbu vodom i poljoprivredno zemljište, posebno u regijama koje ovise o obalnim podzemnim vodama. Ekosustavi poput mangrova i koraljnih grebena, koji djeluju kao prirodne barijere protiv olujnih udara, također su u opasnosti. Povišene temperature oceana i veće razine saliniteta narušavaju morski život, utječući na ribarstvo i obalne ekonomije. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) navodi da izbljeđivanje koralja, pojačano porastom razine mora i zagrijavanjem oceana, ugrožavaju morsku biološku raznolikost i sigurnost hrane za milijune ljudi diljem svijeta (NOAA, 2022).

Financijski teret porasta razine mora je značajan. Obalna infrastruktura – uključujući ceste, mostove, luke i aerodrome – vrlo je podložna poplavnim štetama, zahtijevajući skupe prilagodbe i popravke. Nalazi istraživanja Svjetske banke sugeriraju da je 1,47 milijardi ljudi, odnosno 19 posto svjetske populacije, izravno izloženo značajnim rizicima tijekom poplava visoke razine koje se karakteriziraju kao one ‘koje se događaju jednom u 100 godina’. Većina ljudi izloženih ovakvim katastrofalnim poplavama, oko 1,36 milijardi, nalazi se u Južnoj i Istočnoj Aziji: Kina (329 milijuna) i Indija (225 milijuna) čine više od trećine globalne izloženosti. Od ukupno 1,47 milijardi ljudi koji su u opasnosti od poplava, 89 posto živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. S druge strane, od 132 milijuna ljudi za koje se procjenjuje da žive u ekstremnom siromaštvu (ispod 1,9 dolara dnevno) i istovremeno žive u područjima visokog rizika od poplava, 55 posto nalazi se u subsaharskoj Africi. Nadalje, procjenjuje se da se oko 587 milijuna ljudi suočava s visokim rizikom od poplava, dok žive s manje od 5,5 dolara dnevno. Ovi nalazi temelje se na kartama visoke rezolucije koje prikazuju opasnost od poplava i raspodjelu populacije te omogućuju globalnu pokrivenost, kao i na procjenama siromaštva iz Globalne baze podataka Svjetske banke, koja objedinjuje usklađene podatke iz anketa o kućanstvima (Svjetska banka, 2020).

Jedan od najdubljih humanitarnih utjecaja ovakvih katastrofalnih poplava je raseljavanje zajednica. Zbog toga je u diskusiji tijekom sastanka Vijeća sigurnosti 14.02.2023. istaknut sigurnosni aspekt rizika od poplava jer one uzrokuju migracije stanovništva. Prema glavnom tajniku UN-a Antóniu Guterresu, porast razine mora mogao bi uzrokovati prisilnu migraciju preko 900 milijuna ljudi, stvarajući potencijalni “masovni egzodus na biblijskoj razini” (UN Priopćenje za tisak, 2023).

Rješavanje problema porasta razine mora zahtijeva kombinaciju mjera za ublažavanje putem smanjenja emisija stakleničkih plinova i mjera za prilagodbu odnosno pripremu za neizbježne promjene. Svjetske vlade tako provode politike poput određivanja cijene ugljika, prelaska na obnovljive izvore energije i primjene strožih građevinskih propisa u obalnim područjima. Gradovi poput Amsterdama i Singapura prednjače u inovativnim strategijama upravljanja poplavama u urbanim područjima, koristeći plutajuće strukture i umjetne otoke kako bi se prilagodili promjenjivim obalama. Širom svijeta zajednice primjenjuju rješenja temeljena na prirodi, poput obnove močvara i sadnje mangrova, kako bi povećale otpornost na obalne poplave (Wetlands, 2024). Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) naglašava da su globalna suradnja, znanstvene inovacije i javna svijest ključni za učinkovito suočavanje s krizom (UNFCCC, 2022).

Porast razine mora jedna je od najvažnijih ekoloških prijetnji 21. stoljeća, utječući na ekosustave, ekonomije i ljudske zajednice diljem svijeta. Dok su mjere ublažavanja ključne za usporavanje klimatskih promjena, prilagodba će definirati sposobnost čovječanstva da se suoči s izazovima budućnosti.

Zaključno, argumentacija autora članka Kako su apokaliptična UN-ova upozorenja iz 1989. oblikovala današnju raspravu o klimi kako se radi o istoj retorici kao 1989. godine je bazirana samo na usporedbi dviju izjava te je time obmanjujuća jer ne uzima u obzir istinitost izjave g. Guteressa i njenu utemeljenost u rezultatima recentnih istraživanja. Izneseni argumenti pokazuju suprotno od provjeravane tvrdnje, stoga se ona smatra netočnom.

Literatura i izvori:

City of Amsterdam, Policy: Climate Adaptation, https://www.amsterdam.nl/en/policy/sustainability/policy-climate-adaptation/ (Pristupljeno 03.05.2025)

IPCC, Sixth Assessment Report on Sea Level Rise, https://www.ipcc.ch/report/ar1/wg1/sea-level-rise/ (Pristupljeno 03.05.2025)

NOAA, Report on Coral Bleaching and Sea Level Rise (2022), https://dataintheclassroom.noaa.gov/news/coral-bleaching-update-july-2022 (Pristupljeno 03.05.2025)

Singapur, VOA: Singapore Considers New Artificial Islands to Counter Rising Seas, https://www.voanews.com/a/singapore-considers-new-artificial-islands-to-counter-rising-seas/7402590.html (Pristupljeno 03.05.2025)

Svjetska banka, Report on Coastal Flooding and Economic Losses (2020) https://documents1.worldbank.org/curated/en/669141603288540994/pdf/People-in-Harms-Way-Flood-Exposure-and-Poverty-in-189-Countries.pdf (Pristupljeno 03.05.2025)

UN Priopćenje za tisak, 2023, Stressing Rising Seas Already Creating Instability, Conflict, Secretary-General Says Security Council Has Critical Role in Addressing Devastating Challenges, https://press.un.org/en/2023/sgsm21688.doc.htm (Pristupljeno 03.05.2025)

UNEP, Report on Sea Level Rise (2019), https://www.unep.org/interactive/emissions-gap-report/2019/ (Pristupljeno 03.05.2025)

UNFCCC, Adaptation Report on Nature-Based Solutions (2022), https://unfccc.int/news/finance-for-nature-based-solutions-must-triple-by-2030 (Pristupljeno 03.05.2025) Wetlands, Restoring mangroves the natural way: the power of Ecological Mangrove Restoration, https://www.wetlands.org/blog/restoring-mangroves-the-natural-way-the-power-of-community-led-ecological-mangrove-restoration/