Foto: https://unsplash.com/photos/ice-berg-on-body-of-water-TFSu8udP5dw
Ponovo se propituje u javnosti izrečena teza da klimatske promjene nisu niti dokazane niti opasne po čovječanstvo.
Autor: Emil Čančar / ODRAZ
Gostujući u emisiji RTL Danas, negdašnji ministar gospodarstva, energetike i trgovine Davor Štern komentirao je europsku zabranu uvoza ruskih fosilnih goriva te implikacije koje će taj potez imati na sektor energetike u Uniji. Govorivši o plinu, dotaknuo se i klimatskih promjena, u nekoliko rečenica rekavši:
„Najave klimatskih promjena kojima su uzrok emisije u atmosferu nisu ničim do kraja dokazane. Koncentracija CO₂ u svjetskoj atmosferi daleko je manja od one o kojoj se govori kao da bi bila kritična za čovječanstvo. Po meni, klimatske promjene dolaze ciklički u raznim razdobljima postojanja Zemlje. Postoje i drugi načini da se to ublaži, poput prestanka sječe amazonskih šuma i sadnje novog drveća.“
Ispituje se taj segment njegovog medijskog pojavljivanja, prenesen na portalu Net.hr.[1]
Povodom netom završene konferencije COP30 u Brazilu, u ponedjeljak, 8. prosinca Hrvatsko novinarsko društvo i udruga Terra Hub organizirali su brifing za novinare specijalizirane za izvještavanje o okolišu. Svrha okupljanja bila je prenijeti medijima najnovija saznanja na temu klimatskih promjena i akcija koje se planiraju na policy razini, ali i razgovarati o komunikaciji klimatskih promjena prema široj javnosti.[2] Sudionici su bili ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i klimatolog dr. sc. Ivan Güttler, akademik prof. dr. sc. Mirko Orlić i prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja je izvijestila o sudjelovanju hrvatske delegacije na COP-u u Belému, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić, meteorolog Ivan Čačić, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike i komunikaciju Dunja Mazzocco Drvar te geofizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Otvorivši skup, ravnatelj DHMZ-a Güttler naglasio je kako je minula 2024. godina najtoplija otkad se provode mjerenja, a za 2025. koja je na izmaku očekuje se da će biti treća najtoplija u povijesti. Istaknuo je da su se ljudskim djelovanjem povećale emisije stakleničkih plinova za 50 posto u proteklih 150 godina. Na početku samog skupa bilo je govora o prikladnosti termina: klimatske promjene ili klimatska kriza, s obzirom da se globalnim zagrijavanjem intenziviraju vremenske neprilike.
Ispred Održive istine postavili smo pitanje o konstantno potrebnom provjeravanju dezinformacija koje se javljaju u vezi postojanja klimatskih promjena te verifikacija, odnosno opovrgavanja takvih tvrdnji i mišljenja u javnoj sferi od strane raznih aktera. Odgovorio je meteorolog Ivan Čačić, koji je naglasio kako su upravo vremenske neprilike – ekstremne vremenske nepogodne poput oluje iz srpnja 2023. –godine izravan dokaz javnosti kako klimatske promjene mijenjaju vrijeme i utječu na njihove živote. Naglasio je kako bi se medijsko komuniciranje klimatskih promjena trebalo intenzivirati u periodu takvih nepogoda, ali na način da se više izvještava o uzorku, a ne samo o akutnim posljedicama.
Umirovljena profesorica komunikacije Connie Roser-Renouf specijalizirala se za teme komunikacije klimatskih promjena te ispitivanja efektivnih strategija predstavljanja problema javnostima.[3] Bila je dio tima s matičnog joj Sveučilišta George Mason te Yalea u longitudinalnom ispitivanju Climate Change in the American Mind,[4] u sklopu kojeg su mapirane segmentirane publike (dijelova javnosti) te se kontinuirano ispituju stavovi kroz šest segmenata znanih kao „Global Warming’s Six Americas“.[5] Ispitivanje je inspiriralo te identificiralo slične segmente u drugim zemljama, poput Njemačke[6] i Indije.[7] U svojem kursu Communicating Climate Change and Health[8], profesorica Roser-Renouf predlaže jednostavnu, ali vrlo djelotvornu strategiju za dokazivanje postojanja antropomorfnih klimatskih promjena. Temeljeći ju na ljudskoj potrebi za iskazivanjem vrijednosti u brojkama, predlaže da se poricateljima klimatskih promjena ukažu dva primjera. Pri prvome, ističe se da je konsenzus 97 posto svih relevantnih znanstvenika da su čovjekovim djelovanjem prouzročene promjene klime. Ukoliko se ne prihvati taj argument, Roser-Renouf predlaže drugi, plastičniji, ali bliži. Analogija uključuje bolesno dijete koje roditelji odvedu na pregled u deset liječničkih ordinacija, pri čemu devet liječnika potvrdi kako je dijete bolesno, no samo jedan utvrdi kako je s djetetom sve u redu. Roser-Renouf pita imaginarnog roditelja kojem će liječniku vjerovati; jednom koji kaže da je dijete zdravo, ili drugih devet koji djetetu postavljaju dijagnozu.
Milijunski udio molekula ugljičnog dioksida, važnog stakleničkog plina, prošle je godine u atmosferi bio 422.8, što predstavlja rekordno visok rezultat.[9] Primjera radi, 1967. godine koncentracija molekula tog plina u atmosferi bila je 322.31 ppm (dijelova na milijun)[10], dok je 1991. godine (rođenje autora ovog teksta) koncentracija bila 355.68 dijelova na milijun.[11]
Finalno, znanstveni je konsenzus kako su čovjekovim djelovanjem potaknute klimatske promjene. Sukladno tome, tvrdnje gospodina Šterna djelomično su netočne. U pravu je kada kaže kako se prestankom deforestacije te sadnjom novog drveća mogu ublažiti, no ostaje činjenica da su u procesu. Također je u pravu kada kaže da je planet ciklički prolazio kroz razdoblja prirodnim procesima induciranih promjena klime. Međutim, neporeciva je znanstvena činjenica da su klimatske promjene uzrokovane čovjekovim djelovanjem te već sada mijenjaju vremenske obrasce diljem svijeta, što se odražava na sve aspekte ljudskih života: od zdravlja, ekonomije, poljoprivrede, migracija i sigurnosti d
[1] Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, net.hr: KREMLJ: ‘OSUDILI STE SE’ / Je li Europa upravo presudila samoj sebi? Štern: ‘To će onda dolaziti i u Hrvatsku…’ gostovanje sumirano i preneseno na portalu Net.hr 3. prosinca, pristupljeno 10. prosinca 2025. https://net.hr/danas/vijesti/je-li-europa-upravo-presudila-samoj-sebi-davor-stern-to-ce-onda-dolaziti-i-u-hrvatsku-908c59be-d048-11f0-9a51-9600040c8f8e
[2] Hrvatsko novinarsko društvo: Kako zainteresirati javnost za klimatske promjene? Izvještaj objavljen na mrežnim stranicama HND-a 9. prosinca, pristupljeno 10. prosinca 2025. https://hnd.hr/kako-zainteresirati-javnost-za-klimatske-promjene/
[3] Center for Climate Change Communication, George Mason University: Connie Roser-Renouf, PhD. Pristupljeno 10. prosinca 2025. https://climatecommunication.gmu.edu/all/team_member/connie-roser-renouf-phd/
[4] Yale Program on Climate Change Communication: Climate Change in the American Mind.
[5] Yale Program on Climate Change Communication: Global Warming’s Six Americas. Pristupljeno 10. prosinca 2025. https://climatecommunication.yale.edu/about/projects/global-warmings-six-americas/
[6] Kira Klinger, Julia Metag i Mike S. Schäfer, Taylor and Francis Online: Global Warming’s Five Germanys – Revisited and Framed in an International Context. doi.org/10.1080/17524032.2022.2153897
[7] Leiserowitz, A., Thaker, J., Feinberg, G., & Cooper, D. (2013) Global Warming’s Six Indias.
Yale University. New Haven, CT: Yale Project on Climate Change Communication.
[8] Autor ovog teksta završio je spomenuti kurs 2022. godine. https://www.coursera.org/account/accomplishments/verify/ZVTS3EBE33HD
[9] Rebecca Lindsay, Climate.gov: Climate change: atmospheric carbon dioxide. Objavljeno na mrežnim stranicama climate.gov 21. svibnja 2025., pristupljeno 11. prosinca 2025. https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/climate-change-atmospheric-carbon-dioxide
[10] The Nature Conservancy: How much carbon was in the atmosphere when you were born? Godina 1967. Pristupljeno 11. prosinca 2025. https://www.nature.org/en-us/get-involved/how-to-help/carbon-footprint-calculator/carbon-by-birth-year/
[11] The Nature Conservancy: How much carbon was in the atmosphere when you were born? Godina 1991. Pristupljeno 11. prosinca 2025. https://www.nature.org/en-us/get-involved/how-to-help/carbon-footprint-calculator/carbon-by-birth-year/
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
