U tekstu provjeravamo izjave Tomislava Jonjića iz njegovog obraćanja medijima u izbornoj noći 29. prosinca 2024. godine
Autor: Baltazar fact-checking odjel 07.01.2024.
U Hrvatskoj su 29. prosinca 2024. godine održani osmi izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Jedan od osmero kandidata bio je nezavisni Tomislav Jonjić. Na izborima je kandidat dobio 5,09%, što ga je svrstalo na peto mjesto, iza Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Marije Selak Raspudić i Ivane Kekin.
Nakon objave rezultata, iste se večeri Tomislav Jonjić u svom stožeru obratio medijima. Na fotografijama je evidentno da je izjavu dao ispred mikrofona televizijskih nakladnika HRT, Nova TV, RTL i N1, što je važno za nastavak ove analize[1]. U svojoj je izjavi: Priznajem da sam živo iznenađen što smo se našli ovdje, s obzirom na to da ste praktično sedam mjeseci vrlo uspješno ignorirali moju kampanju, odnosno pretkampanju iznio više teza koje smo provjerili[2].
Tomislav Jonjić na svojoj je službenoj mrežnoj stranici u vrijeme pretkampanje prenio tekst, objavljen u Fenix magazinu, njemačkoj elektroničkoj publikaciji na hrvatskom jeziku, u kojemu se autor teksta žali na Jonjićevu lošu zastupljenost u državnim medijima[3]. Takve tvrdnje provjerio je portal Lupa i argumentirao da one nisu točne[4].
U izbornoj noći Tomislav Jonjić izjavio je slično, proširivši tvrdnju i na komercijalne medije (televizije).
Pojam pretkampanja nema jasnu definiciju. Može se reći da ona obuhvaća javne aktivnosti potencijalnih kandidata prije službenog početka izborne kampanje. Služi kako bi kandidati izgradili prepoznatljivost, procijenili mišljenje birača, prilagodili program i poruke prije kampanje, stekli povjerenje i stvorili kredibilitet. Obilježje je pretkampanje da političari u njoj imaju javne nastupe, organiziraju i posjećuju događaje, te šalju političke poruke. Važna razlika između pretkampanje i kampanje je da u pretkampanji nema obveze prijave troškova Državnom izbornom povjerenstvu. Budući da pojam pretkampanje nije definiran u zakonodavstvu, mediji, uključujući javni servis HRT, nisu obvezni pratiti aktivnosti koje se odvijaju u tom razdoblju.
Put od pretkampanje do kampanje može biti dug, trnovit i mnogima nedostižan. Da bi netko postao kandidat na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, mora u zadanom roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora predati pravovaljano prikupljenih 10.000 potpisa birača[5]. To je uspjelo ostvariti osmero kandidata.
Od onih koji su svoju kandidaturu istaknuli u javnom prostoru, u konačnici se na glasačkom listiću iz raznih razloga nisu našli Mislav Kolakušić, Karolina Vidović Krišto, Dražen Keleminec, Ava Karabatić, Aurora Weiss, Anton Filić, Dražen Pilić, Slobodan Midžić, Pavle Perović i još neki. Među ovim potencijalnim kandidatima mogu se prepoznati imena aktivnih političara, donedavno zastupnika u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu, no i osobe koje se učestalo pojavljuju u pretkampanjama, iako nikada ne doguraju do kandidature. Očekivati da svima koji najave kandidaturu mora biti omogućen značajan prostor u nacionalnim medijima nije ničime propisano, pa ni realno.
Dio tvrdnje da su mediji „sedam mjeseci vrlo uspješno ignorirali moju kampanju, odnosno pretkampanju“ je subjektivan, sadrži elemente mišljenja, osobne interpretacije i nejasnih je kriterija.
Ključno je prije svega ponoviti da obveza medija nije pratiti hipotetske kandidate. Mediji se prema vlastitim uredničkim politikama odlučuju hoće li i kome dati prostor prije početka službene izborne promidžbe kandidata, bez polaganja računa bilo kome. Ovakvim izjavama se zadire u neovisnost medija i na njih vrši pritisak, a prešućivanjem činjenice da mediji nisu obvezni pratiti bilo čije pretkampanje manipulira se slabije medijski pismenim skupinama građana. Posljedično opada povjerenje u medije, što povećava prostor za dezinformacije, misinformacije i malinformacije.
Dio tvrdnje „sedam mjeseci vrlo uspješno ignorirali moju kampanju, odnosno pretkampanju“, koji se odnosi na kampanju, ćemo provjeriti. Prvo je važno definirati trajanje izborne promidžbe (kampanje). Ona započinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike Hrvatske od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. U konkretnom slučaju, listu kandidata Državno izborno povjerenstvo objavilo je 11. prosinca 2024. u 16 sati, a izborna promidžba trajala je do 27. prosinca 2024. do 24 sata. Stoga je netočan dio tvrdnje da je sedam mjeseci ignorirana njegova kampanja jer je izborna promidžba (kampanja) trajala znatno kraće, čime se javnost dovodi u zabludu.
Nadalje, Hrvatska ima Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Posljednjim izmjenama i dopunama iz 2014. godine[6] izmijenjen je članak 14. koji glasi:
Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni su pratiti izbornu promidžbu za predsjednika Republike Hrvatske te su u razdoblju izborne promidžbe svim kandidatima za predsjednika Republike Hrvatske dužni omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa. Nakladnici ostalih medija samostalno odlučuju hoće li i u kojoj mjeri pratiti izbornu promidžbu za predsjednika Republike Hrvatske.
Dakle, prešućuje se činjenica da komercijalni mediji nisu obvezni pratiti, ne samo pretkampanju, već i izbornu promidžbu, čime se manipulira slabije medijski pismenim skupinama građana. Posljedično opada povjerenje u medije, što ponovno potiče povećanje prostora za dezinformacije, misinformacije i malinformacije. Stoga nije ispravno prozivati medije pluralno, već se takva tvrdnja može usmjeriti samo prema javnom medijskom servisu HRT, bila ona točna ili ne.
Nadalje, u istom članku 14. stoji:
Na praćenje izborne promidžbe kandidata za predsjednika Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja donosi Hrvatski sabor o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe.
Ovo se odnosi na Pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe[7].
U Pravilima stoji da su Hrvatska televizija i Hrvatski radio dužni osigurati najmanje pet minuta za predstavljanje političkih programa za sve sudionike u izborima.
Hrvatska televizija je osigurala kandidatima za predsjednika Republike po 20 minuta za predstavljanje programa te na Prvom programu Hrvatskog radija u emisijama u trajanju od 30 minuta, gdje se Tomislav Jonjić predstavio 16. prosinca 2024. Pravo je na Hrvatskoj televiziji konzumiralo sedam kandidata, među kojima je bio i Tomislav Jonjić posljednjeg dana kampanje 27. prosinca 2024. Jedini koji nije iskoristio pravo bio je predsjednički kandidat Zoran Milanović[8].
Tijekom izborne promidžbe održano je više sučeljavanja u elektroničkim medijima. Jedino sučeljavanje u kojemu je sudjelovalo svih osmero kandidata je na HRT 1 dana 23. prosinca 2024. [9]
Kandidati su se suočili kroz tri tematske cjeline, odgovarali su na devet istih pitanja, uz priliku za devet replika, sve pod strogim vremenskim pravilima. Dakle, činjenica jest da je kandidat Tomislav Jonjić dobio prostor na HRT, ravnopravan drugim kandidatima te je tvrdnja da je njegova kampanja ignorirana netočna. Bez obzira na to što im zakon ne nalaže, RTL televizija je organizirala sučeljavanje kandidata 27. prosinca 2024., posljednjeg dana predizborne promidžbe[10]. RTL je pozvao sve kandidate, odazvalo ih se šestero, bez Zorana Milanovića i Dragana Primorca. Dakle, Tomislav Jonjić i njegova kampanja nije ignorirana ni u komercijalnom elektroničkom mediju s nacionalnom koncesijom i on se na to sučeljavanje odazvao.
Komercijalne elektroničke medije s nacionalnom koncesijom ništa ne obvezuje pratiti kandidate u informativnom dijelu programa. Ono što obvezuje sve medije je da će svim sudionicima u izborima nakladnici pod jednakim uvjetima omogućiti objavljivanje plaćenih oglasa izborne promidžbe. Nakladnici će osigurati da takva oglašavanja budu jasno odvojena od preostalog programa tako da javnost može razlučiti kako je riječ o plaćenim oglasima izborne promidžbe. Sve izvan toga je stvar uredničke politike, procjene interesa ciljane publike određenog medija i javnog interesa.
Vratimo se još jednom na članak 14. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. U posljednjem dijelu koji nismo spomenuli stoji:
Nakladnici svih medija dužni su u praćenju izborne promidžbe i predstavljanju izbornih aktivnosti kandidata za predsjednika Republike Hrvatske jamčiti novinarsku neovisnost, profesionalnost i stručnost, dosljedno poštivanje novinarskoga kodeksa te posebno temeljnog načela slobode izražavanja koje je propisano odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje Europske unije o temeljnim pravima vodeći se pri tome interesima javnosti.
Dakle, u vrijeme jasne vremenski ograničene izborne promidžbe, od novinara se očekuje da se ne priklanjaju određenim kandidatima, te svoj posao obavljaju profesionalno i stručno. Nigdje nije propisano koliko će često i u kojem obimu komercijalni mediji pratiti pojedinog kandidata, već da to rade u skladu s pravilima struke.
Na ravnomjernu zastupljenost kandidatima u medijima pozvalo je i Državno izborno povjerenstvo 13. prosinca 2024. u vrijeme izborne kampanje[11].
Komercijalni mediji posluju kao privatne, profitno orijentirane organizacije i svoj glavni prihod ostvaruju prodajom oglasnog prostora, te pružanjem medijskih usluga za tržište. Za razliku od javnih medija, komercijalni mediji nisu financirani javnim sredstvima, već isključivo iz komercijalnih izvora. Njihov je primarni cilj ostvariti profit, dok je stvaranje sadržaja sredstvo kojim privlače publiku i oglašivače. Dakle, imaju potpunu autonomiju odlučivati što je i tko je zanimljiv njihovim ciljanim publikama. Za sve ostalo, tu je plaćeni oglasni prostor.
Iz navedenog proizlazi da je tvrdnja Tomislava Jonjića netočna. Naime, nije istina da je bio ignoriran tijekom kampanje. Štoviše, praćenje njegovih aktivnosti u pretkampanji nije obveza nijednog medija.
U istom obraćanju, Tomislav Jonjić iznio je još jednu tvrdnju: Da nije bilo ove organizirane šutnje, da nije bilo ove organizirane medijske blokade, ja vas uvjeravam da bi rezultat bio drugačiji.
Tvrdnja o „organiziranoj šutnji“ i „medijskoj blokadi“ je subjektivna i spekulativna. Jonjić sugerira da je postojao namjeran i koordiniran pokušaj medijskog ignoriranja njega kao kandidata. On ničim ne potvrđuje svoju tvrdnju niti definira o kojim se grupama koje su sprečavale medijsko praćenje radi. Ova tvrdnja bi mogla biti provjerena analizom medijskog prostora, no rezultat ne bi predstavljao ništa, jer komercijalni mediji nisu dužni opravdavati svoje odluke o praćenju kandidata, niti im pružati jednak prostor u informativnom dijelu programa. Tvrdnja da odluka o zastupljenosti praćenja pojedinog kandidata nije rezultat uredničke politike, već organizirana sprega, je vrlo ozbiljna optužba.
Analizom programa HRT potvrdili smo da je Tomislav Jonjić u vrijeme izborne promidžbe dobio priliku predstaviti se ravnopravno drugim kandidatima. Ponovit ćemo i da je na komercijalnim medijima da odluče koliko će pratiti pojedinog kandidata te da je Tomislav Jonjić bio sudionik sučeljavanja na RTL televiziji.
Drugi dio tvrdnje da bi u suprotnom „rezultat bio drugačiji“ je spekulacija, jer se temelji na pretpostavci, a ne na činjenicama.
Zaključujemo da je tvrdnja Tomislava Jonjića netočna, subjektivna i spekulativna.
Uloga elektroničkih medija ključna je u izbornim procesima. Njihova je moć u kreiranju javnog mnijenja iznimno visoka, u pozitivnom ili negativnom smislu po kandidata. Često smo, nažalost, svjedoci da se s obvezama elektroničkih medija u izbornim procesima manipulira u javnom prostoru, što povećava prostor za dezinformacije, misinformacije i malinformacije.
[1] https://www.index.hr/vijesti/clanak/tomislav-jonjic-da-nije-bilo-medijske-blokade-rezultat-bi-bio-drukciji/2628548.aspx)
[2] VIDEO: https://www.youtube.com/watch?v=EC_DgKgFHHw
[4] https://lupa.lupiga.com/politika-i-drustvo/je-li-istina-da-tomislav-jonjic-ne-postoji-za-drzavne-medije
[5] https://www.izbori.hr/site/izbori-referendumi/izbori-za-predsjednika-republike-hrvatske/66
[6] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_128_2432.html
[7] https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_118_2222.html
[8] https://www.youtube.com/playlist?list=PL21jgsDZHq2PRQBmBdlxBwSjA0b4gyNTC
[9] https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/samo-na-htv-u-jedino-suceljavanje-svih-predsjednickih-kandidata-11925691
[10] https://net.hr/danas/vijesti/predsjednicka-debata-rtl-pogledajte-zadnje-odmjeravanje-snaga-kandidata-1acfe540-c476-11ef-9c42-829ff0affdfc
[11]https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Izbori_za_predsjednika_Republike_Hrvatske/Priopcenja/8.%20Priop%C4%87enje%20o%20ravnomjernoj%20zastupljenosti%20kandidata%20u%20medijima.pdf
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
