Je li zelena energija marketinška glupost?

           Foto: (https://unsplash.com/photos/a-large-array-of-solar-panels-in-a-desert-KaUH8k4EtRA)

U članku se provjerava tvrdnja da je zelena energija marketinška glupost.

Autor: Krešimir Jurina, Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić

U članku „Zelena energija je marketinška glupost!“ objavljenom 28. listopada 2023. na portalu Slobodni zajedno navodi se da je „zelena energija marketinška glupost“. Tvrdnju je navodno izjavio Clark Fangmeier, izvršni direktor Siemens Energyja, u snimci koju je objavio Project Veritas. U članku se govori o: „prijevari s takozvanom ‘zelenom energijom’ koja se krije pod kraticom ESG – okolišno, socijalno i korporativno upravljanje. Poduzeća se moraju pridržavati ESG pravila kako bi bili ekološki prihvatljivi, održivi, kako bi spasili planet… i sve ostale floskule koje se uobičajeno vežu uz ovu notornu prijevaru.”

Zelena energija – marketinška glupost?

Obnovljivi izvori energije (vjetar, sunce, voda, geotermalna energija) dokazano doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova, povećanju energetske sigurnosti i dugoročnoj ekonomskoj održivosti, tj. postaju jeftiniji, zdraviji te otvaraju nova radna mjesta. (United Nations, 2025.). Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom World Energy Outlook 2025 navodi da su ulaganja u obnovljive izvore energije ključna za energetsku tranziciju i klimatske ciljeve. U 2024. g. svjetski apetiti za energijom porasli su više od prosjeka, a među ovim potrošačima se ubrajaju i digitalizacija, podatkovni centri i umjetna inteligencija. Obnovljivi izvori energije imaju najveći rast u ukupnoj opskrbi energije (38%), praćeni s prirodnim plinom (28%), ugljenom (15%) naftom (11%) i nuklearnom energijom (8%). (IEA, 2025.)

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) redovito ističe da je globalno zatopljenje prvenstveno posljedica neodrživih obrazaca korištenja energije, zemljišta, potrošnje, proizvodnje i načina života.Izvještaji IPCC-a naglašavaju kako brzo i koordinirano djelovanje, uključujući prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti i promjene društvenih navika imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i postizanju klimatske stabilnosti (IPCC, 2025.).

Brojne zemlje bilježe pad troškova energije zbog ulaganja u solare i vjetroelektrane. Rekordni porast obnovljivih izvora energije, predvođen solarnom energijom, u kombinaciji s povećanom proizvodnjom nuklearne energije, povećan je udio čiste električne energije na 40,9% globalne električne energije u 2024., u odnosu na 39,4% u 2023. 2024. bila je prva godina u kojoj su izvori s niskim udjelom ugljika isporučili više od 40% globalne električne energije od 1940-ih, kada je globalni elektroenergetski sustav bio 50 puta manji nego što je danas (Ember energy, 2025.).

Cijene obnovljivih izvora energije, posebice solarne i vjetroenergije drastično su pale posljednjim desetljećem. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), trošak električne energije iz velikih solarnih (utility‑scale PV) sustava pao je za 85 % između 2010. i 2020. godine, zbog tehnološkog. Istovremeno, cijene vjetroturbina su pale između 49 % i 78 % od 2010., što je dovelo do značajnog smanjenja troška vjetroenergije . Takvi padovi čine obnovljive izvore ne samo ekološki održivima, već i ekonomski konkurentnima fosilnim gorivima (IRENA 2021.).

Zaključak

Tvrdnja da je zelena energija „marketinška glupost” je netočna. Više od 100 zemalja danas uključuje obnovljive izvore u svoje nacionalne energetske planove, ne iz marketinških razloga, već na temelju detaljnih analiza utjecaja na klimu, energetsku sigurnost i ekonomičnost. Prema podacima IRENA-e iz kolovoza 2024., 170 država je postavilo ciljeve za udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, što pokazuje jasnu predanost prelasku na čistu energiju temeljem analize mnogih čimbenika, uključujući klimu, trošak opskrbe i sigurnost sustava (IRENA, 2024.)

Ovaj pomak nije simboličan, predstavlja stratešku i planiranu akciju država, te potvrđuje da mnoge vlade ozbiljno razmatraju troškovnu efikasnost i klimatske posljedice svojih energetskih politika.

Literatura i izvori

1. United Nations, 2025.: Renewable energy – powering a safer future, https://www.un.org/en/climatechange/raising-ambition/renewable-energy (14. lipnja 2025)
2. IEA, 2025.: Global energy review,  https://www.iea.org/reports/global-energy-review-2025/global-trends (14. lipnja 2025)
3. IPCC, 2025.: Climate change, synthesis report 2023., https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/downloads/report/IPCC_AR6_SYR_SPM.pdf  (14. lipnja 2025)
4. Ember energy 2025.: global electricity review 2025., https://ember-energy.org/latest-insights/global-electricity-review-2025/2024-in-review/ (14. lipnja 2025)
5. IRENA 2021.: Renewable power generation, costs in 2021. https://www.apren.pt/contents/publicationsothers/irena-power-generation-costs-2021-pags1-7.pdf (14. lipnja 2025)
6. IRENA 2024.: Delivering on the UAE Consensus tracking progress toward tripling renewable energy capacity and doubling energy efficiency by 2030., https://www.irena.org/-/media/Files/IRENA/Agency/Publication/2024/Oct/IRENA_UAE_Consensus_2030_tripling_renewables_doubling_efficiency_2024.pdf (14. lipnja 2025)