Foto: (https://unsplash.com/photos/green-plant-on-brown-round-coins-lZ_4nPFKcV8)
U tekstu provjeravamo tvrdnju da zemlje u razvoju imaju pravo na ekonomski napredak, a nametanje skupih tehnoloških rješenja i ograničavanje pristupa jeftinijim izvorima energije direktno ugrožava njihov razvoj.
Autori: Branka Tokić, Magdalena Makar
Članak ‘Klimatska agenda COP29 – Manipulacija prirodnim procesima za nove oblike dominacije‘ objavljen na Logično.com iznosi neutemeljenu tvrdnju „Zemlje u razvoju imaju pravo na ekonomski napredak, a nametanje skupih tehnoloških rješenja i ograničavanje pristupa jeftinijim izvorima energije direktno ugrožava njihov razvoj.“ S obzirom da je financijska pomoć zemljama u razvoju vezana uz agendu COP29 uvjetovana implementacijom strateških planova za održivi razvoj, autor neutemeljeno zaključuje da će takva implementacija, odnosno investicije u nove održive tehnologije i naglasak na obnovljivim izvorima energije ugroziti daljnji ekonomski rast zemalja u razvoju te da bi njihov ekonomski rast bio veći kada bi se držale starih tehnologija i rast bazirale na energiji iz neobnovljivih izvora.
Business as usual ili održivi razvoj?
COP29, održan u Bakuu u Azerbajdžanu, označio je značajnu prekretnicu u globalnom klimatskom djelovanju. Dok je cilj ovoga skupa osnažiti zemlje u razvoju, zablude i dalje postoje, poput ideje da COP29 nameće skupa tehnološka rješenja, ograničava pristup jeftinijim izvorima energije i koči razvoj. Kako se pojedine zemlje različito nose s izazovima ekonomskog rasta i razvoja s obzirom na svoje specifične okolnosti, legitimno je zapitati se bi li barem nekim zemljama bilo bolje da nastave sadašnji put razvoja (business-as-usual, BAU), umjesto da odaberu održivi razvoj. Usporedba ova dva razvojna scenarija istražena je u izvještaju za Generalnog Sekretara UN-a (Sustainable Development Solutions Network, 2014) i rezultati istraživanja pokazuju da BAU scenarij razvoja nije dobar niti za jednu zemlju, a pogotovo je nepovoljan za zemlje u razvoju koje bi se mogle suočiti s “utrkom prema dnu” u pogledu standarda oporezivanja, rada i zaštite okoliša zbog regulatorne konkurencije te bi tako mogle dodatno ugroziti svoj razvoj i kvalitetu života svojih stanovnika.
Potreba za prilagođenim politikama
Tijekom prošlog desetljeća rast BDP-a zemalja u razvoju pokazao je različite trendove. Mnoge su nacije doživjele stabilan rast zahvaljujući čimbenicima poput industrijalizacije, povećanih stranih ulaganja i napretka tehnologije. Zemlje poput Indije i Kine zabilježile su značajan porast BDP-a, potaknut rastućim gospodarstvima i demografskim prednostima (Business Insider Africa, 2025). Međutim, izazovi poput klimatskih promjena, političke nestabilnosti i globalnih gospodarskih poremećaja utjecali su na ekonomski rast u nekim regijama. Općenito, iako su zemlje u razvoju napredovale, stope rasta bile su neujednačene, naglašavajući potrebu za prilagođenim politikama za rješavanje specifičnih izazova (Svjetska banka).
Osjetljivo gospodarstvo zemalja u razvoju
Ekonomije koje ovise o burzovnoj robi (commodities) posebno se osjetljive na sve vrste remetećih događaja i kriza, pa tako i na klimatsku krizu, a upravo se ekonomije zemalja u razvoju primarno baziraju na burzovnoj robi. Zemlja se smatra ovisnom o burzovnoj robi kada takve robe čine više od 60 % njezinog robnog izvoza. Među zemljama u razvoju takvih je dvije trećine, 66 %, a još više ih je među najmanje razvijenim zemljama, čak 80 % (UNCTAD, 2025), pa su ekonomije ovih zemalja iznimno osjetljive i traže se načini da se njihov razvoj postavi na čvršće temelje. Citirano izvješće UNCTAD-a ističe Vijetnam kao ključni primjer zemlje u razvoju koja je uspješno iskoristila trgovinu i općeniti razvoj za poticanje gospodarske transformacije. Vijetnamska postignuća u regionalnoj integraciji, gospodarskoj diversifikaciji i održivom razvoju ističu se kao dokaz kako strateške politike mogu dovesti do uključivog rasta. Najnoviji razvojni planovi i politike naglašavaju održive prakse i industrije visoke tehnologije, poput obnovljive energije i biotehnologije. Projekti poput brze željeznice sjever-jug i prve nuklearne elektrane u Vijetnamu dio su te vizije (East Asia Forum, 2025).
Zaključno, provjeravana tvrdnja nije točna jer nove tehnologije postaju pristupačne zemljama u razvoju zbog pada troškova obnovljive energije, skalabilnih i pristupačnih rješenja (poput vijetnamske solarne elektrane Trung Nam i projekta vjetroelektrana Bac Lieu), te financijske potpore i prijenosa tehnologije u gospodarstva zemalja u razvoju. Ove inicijative osiguravaju da zemlje u razvoju mogu pristupiti održivim tehnologijama bez financijskih poteškoća (UNCTAD, 2024) što je dokazano na primjeruVijetnama.
Literatura i izvori:
Business Insider Africa, 2025: Top 10 countries by GDP growth in last 10 years, https://africa.businessinsider.com/local/lifestyle/top-10-countries-by-gdp-growth-in-last-10-years/7llw15j (Pristupljeno 07.04.2025)
Logično.com, 2024: Klimatska agenda COP29 – Manipulacija prirodnim procesima za nove oblike dominacije, https://www.logicno.com/politika/klimatska-agenda-cop29-manipulacija-prirodnim-procesima-za-nove-oblike-dominacije.html
(Pristupljeno 07.04.2025)
Sustainable Development Solutions Network, 2014: Business-as-Usual Trajectory Versus a Sustainable Development Path, https://www.jstor.org/stable/pdf/resrep15862.6.pdf (Pristupljeno 09.04.2025)
Svjetska banka, GDP growth (annual %), https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG (Pristupljeno 08.04.2025)
UNCTAD, 2024: Key takeaways from COP29 and the road ahead for developing countries, https://unctad.org/news/key-takeaways-cop29-and-road-ahead-developing-countries (Pristupljeno 08.04.2025)
UNCTAD, 2025: Shaping the future: Driving economic transformation for equitable, inclusive and sustainable development, https://unctad.org/publication/shaping-future-driving-economic-transformation-equitable-inclusive-and-sustainable (Pristupljeno 08.04.2025)
East Asia Forum,2025: Vietnam’s high-stakes economic pivot, https://eastasiaforum.org/2025/02/12/vietnams-high-stakes-economic-pivot/ (Pristupljeno 09.04.2025)
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
