Fotografija: https://unsplash.com/photos/a-person-holding-a-tablet-87ev1NvhDsU
Provjerava se tvrdnja ginekologinje da medicinski potpomognuta oplodnja nosi kobne rizike i za majku i za dijete začeto tim putem.
Autor: Emil Čančar / ODRAZ
Na kulturno-vjerskom portalu Book.hr 20. studenog objavljen je rezime gostovanja ginekologinje na okupljanju Hrvatskog nadzemlja naslovljen Dr. Nikolina Penava održala predavanje o umjetnoj oplodnji.[1] Podnaslov (ujedno i rečenica u sažetku predavanja) glasi: „Posljedice koje se javljaju za vrijeme i nakon trudnoće nastale umjetnom oplodnjom mogu biti kobne i za majku i za dijete.“ Upravo se ta tvrdnja provjerava u sklopu ove analize.
Što je to umjetno potpomognuta oplodna?
Mrežne stranice Kliničkog bolničkog centra Zagreb medicinski potpomognutu oplodnju definiraju[2] kao niz metoda koje se primjenjuju pri poremećajima plodnosti kod jednog (ili oba) partnera za ostvarivanje trudnoće, kada ona nije moguća spontanim putem. Neke od metoda su intrauterina inseminacija pročišćenim sjemenom partnera – UIU, najstarija metoda, pri kojoj se pročišćeni ejakulat partnera (ili donatora) s najpokretnijim spermijima unosi u ženin cerviks. Čuvena je i in vitro fertilizacija (IVF), najčešća i najučinkovitija metoda pri kojoj se jajne stanice pod anestezijom ekstrahiraju iz žene, oplode u inkubatoru te se prati njihov rast i razvoj nekoliko dana. Potom se jedan ili dva embrija metodom zvanom embrio transfer prenose u maternicu i nakon nekoliko se tjedana provjerava je li se zametak primio. Postoje i druge metode koje ovise o specifičnoj situaciji jednog od partnera (malignoj bolesti žene, niske razine pokretnih spermija kod muškarca i dr.)[3]
Postoje li zdravstveni rizici pri medicinski potpomognutoj oplodnji?
U sklopu bloga na stranici dječje odjeće Lupilu[4], čiji je autor Duško Pall, uži specijalist fetalne medicine i opstetricije, navode se potencijalni rizici. Doktor Pall ističe moguć sindrom hiperstimulacije jajnika, koja se manifestira povećanim i bolnim jajnicima, bolovima u trbuhu, mučninom i drugim simptomima, a do koje može doći zbog uporabe hormona za stimulaciju rasta jajnih stanica kod pet posto žena. Ukoliko se sindrom javi, odustaje se od daljnjeg postupka. Moguće su i višeplodne trudnoće (zbog kojih je praksa usađivanja maksimalno dva zametka), pobačaj i izvanmaternična trudnoća (rizici prisutni i kod spontanog začeća), oštećenje nekih unutarnjih organa pri ekstrahciji jajnih stanica (rjeđe) te infekcije spolnih organa, također rjeđe. Pall se pri kraju svojeg prikaza dotiče i socioloških aspekata postupka. Navodi kako su termini poput „umjetne oplodnje“ i „bebe iz epruvete“ doveli do krivog dojma te polarizacije stavova.
Zastarjela terminologija
Iz udruge Roditelji u akciji – popularne Rode – iznenađeno dočekuju korištenje termina „umjetna oplodnja“ pri našem upitu. „U svakom slučaju možda treba naglasiti da to stvarno omalovažava i smeta target populaciju, ali i u javnom prostoru jednostavno stvara krivu sliku godinama i izbjegavamo taj termin. Nestao je skoro skroz, to me jako sad iznenadilo, kad ste rekli umjetna oplodnja.“ – navodi donedavna predsjednica organizacije Fertility Europe i članica Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutog oplodnju Klaudija Kordić. U Rodi volontira 16 godina. Zajedno s Bojanom Šantić provodi program senzibilizacije javnosti o medicinski potpomognutoj oplodnji, koja je u Hrvatskoj regulirana posebnim Zakonom o pomognutoj oplodnji.
Bojana Šantić je više od 12 godina volontirala u Rodi prije nego što se u udruzi zaposlila. U kratkom, ali informativnom razgovoru, ističe kako su provedene brojne studije na temu zdravlja majke i ploda, bez nalaza značajnih opasnosti. Dodaje kako se generalizira na temelju skupine žena koje se kasnije u životu odluče na medicinski potpomognutu oplodnju. „Tu se možda stvara ta kriva slika da su to visokorizične trudnoće, zato što je jedan dio tih pacijentica ujedno i u dobi i da su spontano uspjele začeti te bi trudnoće možda bile rizične već zbog te malo kasnije dobi.“ Prikladno je to sumirala Kordić: „Trudnoća iz medicinski potpomognutih oplodnji kao i porod, ali i djeca rođena iza takvih postupaka su usporediva i jednaka trudnoći, porodu i djeci kod spontanog začeća. Takve su studije, takvi su dokaze i ništa drugo ne postoji.“
Tvrdnja kako su medicinski potpomognute oplodnje rizične i za majku i za dijete netočna je. Osim što je netočna, tvrdnja se temelji na terminu koji nije u suvremenoj uporabi.
[1] Book.hr: Dr. Nikolina Penava održala predavanje o umjetnoj oplodnji. Objavljeno 20. studenog, a pristupljeno 26. studenog 2025. https://book.hr/dr-nikolina-penava-odrzala-predavanje-o-umjetnoj-oplodnji/
[2] KBC Zagreb: Medicinski pomognuta oplodnja. Pristupljeno 26. studenog 2026. s https://www.kbc-zagreb.hr/medicinski-pomognuta-oplodnja-v2.aspx
[3] Isti izvor.
[4] Duško Pall, Lupilu.hr: Sve što trebate znati o medicinski potpomognutoj oplodnji u 2021. Objavljeno 4. kolovoza 2021., pristupljeno 26. studenog 2025. https://lupilu.hr/planiranje-trudnoce/medicinski-potpomognuta-oplodnja/
Projekt je financiran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Stavovi i mišljenja izneseni na ovoj platformi samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Europska unija i Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
