Izvor fotografije: https://unsplash.com/photos/black-steel-electric-post-FhX3lRABuFM
U tekstu se provjeravaju izjave saborskog zastupnika Zvonimira Troskota o utjecaju obnovljivih izvora energije na elektroenergetske sustave europskih zemalja te o regulaciji proizvodnje i otkupa električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj.
Autorica: Branka Tokić, uredila Magdalena Makar (ODRAZ)
U članku ‘Troskot: Obnovljivi izvori energije su krivi za nestanak struje u Španjolskoj’ objavljenom 03.05.2025. na portalu Indeks, prenesena je izjava saborskog zastupnika Zvonimira Troskota o utjecaju obnovljivih izvora struje na energetske sustave europskih zemalja, “da su upravo obnovljivi izvori jedan od glavnih razloga za nestanke struje u Španjolskoj i Portugalu te pad proizvodnje u Njemačkoj“ te da električnu energiju iz obnovljivih izvora HEP otkupljuje po nepoznatim cijenama od licenciranih proizvođača koji su članovi Udruge za obnovljive izvore energije (Hina, Index).
Nestanak struje u Španjolskoj i Portugalu
Nestanak struje u Španjolskoj i Portugalu detaljno je istražen i provjerene su različite informacije koje su se pojavljivale u javnom prostoru (Walter: DW, Fact check). Uzrok nestanka struje nije razjašnjen u smislu pripisivanja pogreške jednom konkretnom uzroku već je utvrđeno da se radi o problemu čitavog elektroenergetskog sustava. Dana 28. travnja 2025. španjolska i portugalska mreža doživjele su veliki prekid napajanja. U roku od 1,5 sekunde dogodila su se dva odvojena incidenta na jugozapadu Španjolske koja su uzrokovala nagle fluktuacije frekvencije i ispadanje instaliranih kapaciteta od oko 15 GW, odnosno gotovo polovine tada dostupne snage. U DW napominju da je točno da je u vrijeme nestanka struje solarna energija osiguravala oko 60% (19,3 GW) energije dostupne u španjolskoj mreži. Međutim, u Španjolskoj su krajem 2000-ih uvedene odgovarajuće sigurnosne smjernice za priključak na mrežu kako bi se osiguralo da se fotonaponski sustavi ne isključuju naglo s mreže u slučaju iznenadnog kvara.
Funkcioniranje elektroenergetskih sustava
Elektroenergetski sustavi općenito funkcioniraju tako da vrlo velika i nagla odstupanja mogu uzrokovati kaskadni kvar jer ekstremne fluktuacije frekvencije pokreću elemente i mehanizme u drugim elektranama (i velikim potrošačima), koji zatim automatski isključuju te elektrane s mreže. Međutim, čak i da su se svi fotonaponski sustavi istovremeno isključili u trenutku incidenta, manjak u sustavu bi bio veći od zabilježenih 15 GW jer je isporuka iz fotonaponskih elektrana dosezala 17 GW, a istovremeno su preventivno isključene i nuklearne elektrane (3,4 GW). Nestanak struje u Španjolskoj tako nije bio kvar zbog fotonaponskog sustava, već kvar sustava u cjelini, odnosno upravljanja sustavom. Sa sustavima koji su danas instalirani, nije moguće upravljati električnom mrežom koja se sastoji isključivo od elektrana na solarnu i energiju vjetra, već je potrebno koristiti elektrane na klasična goriva za osiguravanje stabilnosti frekvencije u opskrbnoj mreži i sprečavanje kaskadnog ispadanja. Stručnjaci ističu da se radi o sustavnom kvaru, odnosno o pogrešci u upravljanju sustavom, te da su već dostupna rješenja (grid-forming inverteri, baterijska pohrana, nove mrežne regulative) koja mogu spriječiti slične incidente u budućnosti. Zaključak provjere DW-a je da je teorija da je prekomjerna ponuda solarne (energije) bila uzrok nestanka struje neutemeljena i ne može se potkrijepiti.
Utjecaj obnovljivih izvora energije na njemačko gospodarstvo
Praćenje utjecaja obnovljivih izvora energije na njemačko gospodarstvo kompleksna je tema zbog utjecaja iznenadnih vanjskih događaja na energetski sustav kao što je prekid opskrbe ruskim plinom početkom rata u Ukrajini, ali i zbog kompleksnosti samog tarifnog sustava kojim se određuje cijena električne energije za velike industrijske potrošače. Neupitno je da je visoka cijena električne energije jedan od glavnih uzroka problema i nekonkuretnosti njemačke industrijske proizvodnje zadnjih godina (Michollek, DW). Cijena električne energije naglo je porasla 2022. godine: Njemačka je tada proizvodila velik dio potrebne struje u plinskim elektranama, a nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., dotok ruskog plina u Njemačku naglo je opao pa je cijena energije naglo porasla. Nakon tog prvotnog udara na cijene, promjenom izvora opskrbe došlo je do pada cijena i stabilizacije pri čemu su obnovljivi izvori imali ključan utjecaj.
Konvencionalna proizvodnja električne energije u Njemačkoj (plin, ugljen) nameće veleprodajnu cijenu od oko 7,85 c€/kWh, ali industrija zbog nameta plaća 17–20,3 c€/kWh. U Njemačkoj je struja iz obnovljivih izvora (fotovoltaici i vjetroelektrane) zapravo najjeftinija (ISE Study, 2024). Obnovljivi izvori imaju gotovo nultu marginalnu cijenu pa se projekcije cijene energije u Njemačkoj kada se uračunaju obnovljivi izvori pomiču na 7,6 c€/kWh, no razlika između tržišne i krajnje cijene struje nastaje zbog mrežnih naknada, poreza i poticaja.
Kako raste udio obnovljivih izvora energije, sve veći dio potrošnje pokriva se energijom čija je proizvodnja daleko jeftinija, ali krajnja industrijska cijena ne pada proporcionalno zbog strukture nameta. To se vidi i u pregledu tržišta električne energije u Njemačkoj za 2025. godinu: u prvoj polovici 2025. uvezeno je ukupno 7,7 TWh električne energije (prva polovica 2024.: 9,2 TWh neto uvoza). Uvoz električne energije dolazio je iz Skandinavije (Danska, Švedska i Norveška), Francuske, Švicarske, Belgije i Nizozemske. Zbog povoljnih cijena električne energije iz vjetroelektrana i hidroelektrana u Skandinaviji, uvoz električne energije bio je jeftiniji od električne energije iz njemačkih termoelektrana na ugljen i plin. Električna energija izvozila se u Austriju, Češku, Luksemburg i Poljsku. Burzovne cijene električne energije ponderirane volumenom ponovno su blago porasle nakon naglog pada u 2023. i 2024.: sa 100,54 €/MWh u prvoj polovici 2023. (dražba unaprijed, ponderirana volumenom) na 67,94 €/MWh u prvoj polovici 2024., a sada su se vratile na prosječnu cijenu od 86,64 €/MWh u prvoj polovici 2025. Mjesečne burzovne cijene električne energije bile su visoke, posebno u siječnju i veljači, zbog niske proizvodnje energije vjetra. Međutim, u lipnju 2025. iznosile su samo 56,46 €/MWh, što je najniža razina od svibnja 2021. (ISE, 2025)
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj uređena je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 138/21) te Zakonom o tržištu električne energije (NN 111/21). Ključni sudionici u ovom procesu su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MinGOR), Agencija za energiju (HERA), Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), HEP Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) te Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), koji upravlja poticajnim shemama i potpisuje ugovore s proizvođačima.
Kako postati proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora?
Potencijalni proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora mora ishoditi čitav niz dozvola iz različitih domena javne uprave, zavisno o veličini postrojenja koje želi izgraditi i izvoru energije koji želi koristiti. Prvi korak pri planiranju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora jest odabir odgovarajuće tehnologije, pri čemu investitor može birati između sunčanih elektrana, vjetroelektrana, bioplinskih postrojenja ili drugih sustava. Za zakonitu gradnju i priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu potrebno je prvo dobiti Energetsko odobrenje, koje se dodjeljuje putem javnog natječaja Ministarstva gospodarstva i HROTE-a. Nakon toga, investitor mora pribaviti lokacijsku i građevinsku dozvolu od nadležnih tijela prostornog uređenja i graditeljstva, sukladno urbanističkom planu i elaboratima zaštite okoliša. Sljedeći korak je dobivanje Elektroenergetske suglasnosti, koju izdaje HOPS za objekte veće od 10 MW ili HEP-ODS za manje projekte na temelju elaborata mogućnosti priključenja. Kako bi se ostvarile povoljnije tarife i poticaji, investitor mora zatražiti rješenje o statusu povlaštenog proizvođača od Agencije za energiju (HERA).
Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača koji održava MinGOR sadržava podatke o nositeljima projekata i isprave koje nositelju projekta, odnosno proizvođaču energije izdaju nadležna tijela, kao i podatke o proizvodnim postrojenjima i visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima, podatke o raspoloživim kvotama za poticanje, podatke o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, informacije i podatke o provedenim natječajima, natječajima u tijeku, kao i o raspisivanju natječaja koji se provode temeljem Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogenercije.
Proizvođači koji su stekli status povlaštenog proizvođača sklapaju ugovor o otkupu s HROTE-om po fiksnim poticajnim cijenama definiranim u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz održivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/13 i 151/13). Poticajne cijene se razlikuju po tehnologiji (solarne elektrane, vjetroelektrane, biomasa, kogeneracija) i po instaliranoj snazi postrojenja.
Sustav je doista kompleksan, ali je posve transparentan i javno dostupan na stranicama HROTE, Poticajne cijene te se ne može tvrditi da je cijena po kojoj HEP otkupljuje struju nepoznata iako je u konačnici definirana u ugovoru koji se sklapa s proizvođačem jer isti obuhvaća i druge međusobne obveze između proizvođača i HROTE.
Dodatno je potrebno napomenuti da u Hrvatskoj ne postoji udruga registrirana pod nazivom Udruga za obnovljive izvore te nije jasno na koju udrugu zastupnik Troskot misli u svojoj izjavi.
Zaključno
Tvrdnje zastupnika Troskota o obnovljivim izvorima energije pokazale su se netočnima i nepreciznima. Nestanak struje u Španjolskoj i Portugalu nije bio uzrokovan solarnim ili vjetroelektranama, već sustavnim problemima u upravljanju elektroenergetskom mrežom, dok u Njemačkoj upravo veći udio OIE pridonosi smanjenju prosječne cijene električne energije, a ne obrnuto.
S druge strane, tvrdnja o netransparentnosti otkupa električne energije iz OIE u Hrvatskoj također nije točna. Sustav je visoko reguliran zakonima i podzakonskim aktima, cijeli postupak dobivanja dozvola i statusa povlaštenog proizvođača javan je i dostupan u registrima, a poticajne cijene jasno su objavljene na stranicama HROTE-a. Ne postoji jedinstvena „licenca“, nego niz postupaka i dozvola koje se dodjeljuju isključivo u skladu sa zakonskim propisima.
Obnovljivi izvori energije stoga nisu prijetnja sigurnosti ili transparentnosti, već predstavljaju ključan alat za stabilizaciju cijena, jačanje energetske sigurnosti i provedbu održive tranzicije.
Fraunhofer Institute For Solar Energy Systems ISE, ‘Levelized Cost Of Electricity Renewable Energy Technologies’, srpanj 2024., https://www.ise.fraunhofer.de/content/dam/ise/en/documents/publications/studies/EN2024_ISE_Study_Levelized_Cost_of_Electricity_Renewable_Energy_Technologies.pdf , pristupljeno 25.07.2025.
Hina, Index, ‘Troskot: Obnovljivi izvori energije su krivi za nestanak struje u Španjolskoj’, https://www.index.hr/vijesti/clanak/troskot-zelena-tranzicija-je-prevara/2667121.aspx , Objavljeno 03.05.2025.
HROTE, Javni pozivi za otkup električne energije iz obnovljivih izvora, https://www.hrote.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-za-poticanje-oie , pristupljeno 29.07.2025.
HROTE, Poticajne cijene, https://www.hrote.hr/poticajne-cijene pristupljeno 29.07.2025.
ISE, Press Release #21, Net Public Electricity Generation in H1 2025: Solar Power on the Rise Across Europe, https://www.ise.fraunhofer.de/en/press-media/press-releases/2025/net-public-electricity-generation-in-h1-2025-solar-power-on-the-rise-across-europe.html , objavljeno 07.07.2025.
Jan D. Walter, Fact check: Did solar power cause the Iberian blackout?, https://www.dw.com/en/fact-check-was-the-iberian-blackout-caused-by-too-much-solar-power/a-72415376 , objavljeno 02.05.2025.
Nadine Michollek, Ugrožavaju li cijene struje njemačku industriju? https://www.dw.com/hr/ugro%C5%BEavaju-li-cijene-elektri%C4%8Dne-energije-njema%C4%8Dku-industriju/a-71670615 , objavljeno 20.02.2025. na portalu dw.com
NN 111/21, Zakon o tržištu električne energije, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_10_111_1940.html, pristupljeno 29.07.2025.
NN 133/13 i 151/13, Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_11_133_2888.html, pristupljeno 29.07.2025.
NN 138/21, Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_138_2272.html, pristupljeno 29.07.2025.
Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, MinGOR, https://mingo.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/energetika/energetska-trzista-i-infrastruktura/registar-obnovljivih-izvora-energije-i-kogeneracije-te-povlastenih-proizvodjaca/2026 , pristupljeno 29.07.2025.
